Ovoga vikenda je u Banja Luci obilježena 30. godišnjica osnivanja Republike Srpske. Među uzvanicima je bio i Milorad Pupovac, hrvatski saborski zastupnik te predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV) i Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS), koja je koalicijski partner vladajućeg HDZ-a.
Ne samo da je bila riječ o prazniku koji je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim, nego je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik tu priliku iskoristio za davanje više spornih izjava. Recimo, da je BiH „jednaka ideji o ustaškoj državi prošlog stoljeća” te je zato neprihvatljiva za ovdašnje Srbe. Ili “Ne smijemo se vezivati za BiH kako ne bismo neminovno žalili kada odemo”. U istom su tonu bile i izjave drugih sudionika, piše Deutsche Welle.
Zašto je 9. siječnja izabran za Dan RS-a?
Samoproglašena Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini je 9. siječnja 1992. u Sarajevu donijela Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine na područjima “srpskih autonomnih regija i oblasti”. Političke procese u formiranju RS-a vodili su Radovan Karadžić, Momčilo Krajišnik i Biljana Plavšić kao lideri Srpske demokratske stranke. Svih troje završili su u Haagu te osuđeni za ratne zločine i genocid.
Mnoge u Hrvatskoj iziritirala vijest da je među Dodikovim uzvanicima u Banja Luci bio i Milorad Pupovac. Za komentar su iz DW-a zamolili SDSS pa dobili priopćenje Srpskog narodnog vijeća.
‘Dva razloga za nazočnost Milorada Pupovca’
U priopćenju se ističe da „sudjelovanje nije imalo politički karakter” te da postoje dva razloga za nazočnost Milorada Pupovca u Banja Luci. Prvi je činjenica da na području Republike Srpske živi nekoliko desetaka tisuća Srba koji su pobjegli iz Hrvatske. A drugi da su institucije RS-a pružile značajnu humanitarnu pomoć nakon potresa na Banovini.
U priopćenju SNV-a piše:
“Sudjelovanje Srpskog narodnog vijeća (SNV) na subotnjoj Svečanoj akademiji, 8. siječnja 2022., povodom dana Republike Srpske u Banja Luci nije imalo politički karakter, niti ga tako treba tumačiti.
Naše sudjelovanje stoga ne može imati nikakav utjecaj na političke procese u BiH, kao ni na odluke pojedinaca ili institucija. Bez obzira na to da li su takve odluke već donijete ili bi se mogle donijeti.
Kada bismo bili u situaciji da iznosimo političke stavove u pogledu BiH, oni bi počivali prvenstveno na politici mira i mirovnog sporazuma koji je na snazi, vrijednostima unutrašnjeg dijaloga, uzajamnog priznanja i međunacionalnog pomirenja. SNV je kao i druge ključne srpske institucije u RH nastao na tim vrijednostima prije 25 godina, i na osnovi njih dosljedno djelujemo i postižemo rezultate. Možemo samo izraziti žaljenje što u današnjoj raspravi oko BiH ne vidimo ni dovoljno zagovora, ni dovoljno zagovornika takvih vrijednosti.
SNV ima dva dodatna razloga zbog kojih, neovisno o političkoj retorici i unutrašnjim političkim sukobima unutar BiH, za koje bismo voljeli da ih nema, komunicira sa institucijama RS-a.
Prvi razlog je u prije svega nekoliko desetaka tisuća Srba koji su izbjegli iz Hrvatske tijekom rata, za vrijeme akcija Bljesak i Oluja, te se tamo trajno nastanili.
Druga je u činjenici da su upravo institucije RS-a bile ključne u humanitarnoj pomoći koja se u danima i mjesecima nakon potresa slijevala preko SNV-ove humanitarne akcije „Banovina je naša kuća“ prema potresom pogođenom stanovništvu.
U drugim motivima SNV se ne prepoznaje, a sa drugim razlozima se ne identificira”, stoji u priopćenju SNV-a
M.M. /Foto:N1
