“Nije mi žao što kradu moje ideje, nego što nisu imali svoje”, napisao je Pero Kovačević citirajući Nikolu Teslu, a vezano za temu promjene Dana državnosti s 25. lipnja na 30 svibnja.
Hrvatski državni vrh u utorak je, nakon što su položili vijence na Mirogoju u povodu Dana hrvatske državnosti, u izjavi novinarima čestitali su građanima Dan državnosti koji bi se ubuduće ponovno trebao obilježavati 30. svibnja.
Državni vrh je jedinstven u stavu da obilježavanje Dana državnosti treba ponovno vratiti na 30. svibnja, kao što se to obilježavalo u prvom desetljeću hrvatske samostalnosti, a kojim se obilježavalo konstituiranje prvog demokratski izabranog Hrvatskog sabora 1990. godine.
Državni vrh za povratak na 30. svibnja
Predsjednica smatra da taj datum nije ni trebalo mijenjati. „Meni 30. svibnja jest doista onaj autentičan datum kad su se dogodile promjene u Hrvatskoj i kad se počela stvarati državnost”, rekla je, te dodala kako zna da nije dobro mijenjati datume Dana državnosti. “To malo zbunjuje međunarodnu zajednicu. Međutim, nije ga trebalo mijenjati ni prvi put. Osobno sam za to da se vrati na 30. svibnja”, rekla je.
Predsjednik Sabora kaže također da je 30. svibnja ostao zaista duboko u sjećanjima hrvatskih ljudi.
„Meni je to osobno isto najdraži datum koji se veže za te slavne dane. Volio bih da on bude Dan hrvatske državnosti ali isto tako treba obilježavati i današnji dan i 8. listopada jer su sve to bile etape, važne epizode koje su nas dovele do slobode i demokracije”, ustvrdio je Jandroković.
Premijer Andrej Plenković je na stranačkom HDZ-a u Ciboni pred Euro izbore najavio kako Danu državnosti namjerava vratiti stari datum, a ponovio je to i danas: “Taj dan je izazivao ono ushićenje, onu emociju”, rekao je.
Dan državnosti blagdan je koji se obilježava 25. lipnja, na dan kada je 1991. godine Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske proglašavajući Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom.
Do 2001. godine odan državnosti slavio se 30. svibnja, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine. Danas se taj datum obilježava kao – Dan Hrvatskoga sabora.
Prije saborskih odluka u Hrvatskoj je 19. svibnja 1991. godine održan referendum na kojemu se izjasnilo 93,2 posto glasača izjasnilo za samostalnost.
Promjenu obilježavanja Dana državnosti inicirao je HSLS-ov zastupnik Ivo Škrabalo, a u Saboru izglasala SDP-ova koalicija. Uz Škrabala su kao prva postava u ekipi za promjene bili Ivica Račan i Dražen Budiša, a tome prikriveno sudjelovali i pojedinci iz tada oporbenog HDZ-a.
Lex Škrabalo
Kad je vidio da taj datum u narodu nije zaživio, Škrabalo je javno je priznao da je to bila pogrešna odluka
– Žao mi je, jako mi je žao što sam predložio da se Dan državnosti promijeni s 30. svibnja na 25. lipnja – priznao je u jednom od posljednjih intervjua dr. Ivo Škrabalo.
Dan državnosti jedan unio zbrku u kalendar praznika, posebno ima li se još na umu da se i 8. listopada obilježava Dan neovisnosti jer je odluka o razdruživanju sa SFRJ 25. lipnja odgođena na tri mjeseca.
Nakon raketiranja Banskih dvora, 7. listopada 1991. godine, Sabor je na zasjedanju u podrumu zgrade INA-e 8. listopada usvojio odluku o razdruživanju.
Šeksova uloga
Među veteranima HDZ može se čuti da promjena datuma obilježavanja Dana državnosti nailazi na otpor kod Vladimira Šeksa i kruga njegovih prijatelja. HDZ-ovi veterani tvrde da je motiv za takav Šeksov stav činjenica da je Hrvatskim saborom 30. svibnja 1990. predsjedao Žarko Domljan, a on (Šeks) nije imao bitniju ulogu.
Istina, nije predsjedao ni 25. lipnja kad se slavi Dan državnosti, ali je upravo Šeks 8. listopada u podrumu zgrade INA-e napisao i pročitao konačni tekst Odluke kojom Republika Hrvatska raskida sve državno-pravne sveze na temelju kojih je zajedno sa ostalim republikama i pokrajinama tvorila dotadašnju SFRJ.
Odbijeni prijedlozi HSP-a i NHR-a
Povratak dana državnosti na 30 svibanj još 2005. godine u saboru su predložili zastupnici Hrvatske stranke prava, a upravo je Pero Kovačević, citiran na početku teksta, obrazlagao taj prijedlog. No, tadašnja HDZ-ova većina je prijedlog odbila. “Hebrang se lomio nije bio ni za ni protiv, ali je Šeks otklonio takvu mogućnost”, kaže nam Pero Kovačević, uz dodatak i Kolinda Grabar Kitarović tada bila saborska zastupnica, ali se na tu temu nije izjašnjavala.
U veljači 2018. godine slično je govorio zastupnik Neovisnih za Hrvatsku Zlatko Hasanbegović:
“U ponedjeljak ću u proceduru staviti Zakon o državnim blagdanima, predložiti da 30. svibnja 1990. godine bude jedini, isključivi i Dan državnosti i Dan neovisnosti”, kazao je u Saboru Hasanbegović.
Hasanbegović je predlagao i da se ostali državni praznici ukinu, kao i 22. lipanj i proslava u Sisku. a da državni blagdani budu 30 svibanj – Dan državnosti ( dan kad je sve počelo) i 5 kolovoz – Dan pobjede ( kad je sve završilo). HDZ je otklonio raspravu na tu temu.
Škorina čestitka
Danas je Dan državnosti prvi put čestitao i predsjednički kandidat Miroslav Škoro. Nije nam poznato da je to ranije činio, a ulazak u politiku mijenja i obaveze prema javnosti. I Škoro jer podržao prijedlog da 30. svibanj bude Dan državnosti.
“Dragi prijatelji, s radošću vam čestitam Dan državnosti. Iduće godine proslavit ćemo ga zajedno na dan koji je ustanovio prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman, 30. svibnja. Taj dan su nam, kao i puno toga, jednostavno uzeli. Vratit ćemo 30. svibnja kao Dan državnosti, vratit ćemo državu Narodu i ništa nas na tom putu ne može zaustaviti”, napisao je Škoro na Facebooku.
Iz svega je jasno danas posljednji Dan državnosti koji slavimo 25. lipnja jer će HDZ uskoro u saborsku proceduru uputiti prijedlog za promjenu Dana državnosti na 30 svibnja.
Nažalost, u Hrvatskoj, kad oporba predloži općeprihvaćenu i dobru iodeju, vladajući to uglavnom odbiju, a onda vremenom tu ideju predlože kao svoju. Tako je bilo i ovaj put. HDZ će prigrliti prijedlog HSP-a i u afirmirati kao svoj. Kad na dnevni red Sabora dođe ta točka bit će to HDZ-ov prijedlog.
Nezadovoljan će biti jedino Vladimir Šeks. I dio samoproglašenih antifa koji bi kao Dan državnosti htjeli 22 lipnja kao sjećanje na Brezovicu
Marko Marković/Foto: facebook
