Što mijenja Schmidtova odluka: Mjere će onemogućiti blokadu volje Hrvata

2 listopada, 2022 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Vijest koja je zasjenila izborne rezultate u BiH je odluka Visokog predstavnika Christiana Schmidta da u izbornoj noći promijeni Ustav i tako ispravi brojne nepravilnosti.



Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH nametnuo je promjene Ustava u nedjelju navečer. Među promjenama se ističe sljedeće:

“Za sudbinu ove zemlje ključno je da više ne bude blokada. Zbog toga sam nametnuo mjere koje će unaprijediti funkcionalnost institucija u Federaciji BiH”, stoji u izjavi visokog predstavnika objavljenoj u večernjim satima na mrežnim stranicama njegova ureda (OHR).

Ključna odluka je da se osigura funkcionalnost Federacije BiH, hrvatsko-bošnjačkog entiteta. Ondje je protekle četiri godine trajala politička blokada jer se HDZ BiH nije slagao s modelom izbora zastupnika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH koji je bio protivan Ustavu BiH.

Ustavni suda BiH je 2016. godine, odlučujući po tužbi Bože Ljubića, zaključio kako Dom naroda nije dom županija pa stoga nije ustavna ni odredba izbornog zakona u kojoj je stajalo kako se iz svake od deset županija unutar Federacije BiH u Dom naroda mora delegirati barem po jedan pripadnik svakog konstitutivnog naroda ako je takav izabran u županijsku skupštinu neposrednim izjašnjavanjem glasača na izborima.

Nakon izbora 2018. godine Centralna izborna komisija BiH  nije se obazirala na tu odluku te je popunila Dom naroda po neustavnom modelu. Zbog toga je uslijedila blokada.

Ured visokog predstavnika je u nedjelju navečer objavio Mjere za poboljšanje funkcionalnosti Federacije BiH među kojima je i sljedeća:

“Implementirati odluku Ustavnog suda Federacije BiH u predmetu Ljubić unapređenjem proporcionalnosti predstavljanja konstitutivnih naroda iz svakog kantona/županije u Domu naroda Federacije BiH.

Tom mjerom povećava se broj mjesta u klubovima svih konstitutivnih naroda sa 17 na 23. Ovakvom raspodjelom ispravlja se najizraženija prezastupljenost svakog od tri konstitutivna naroda u kantonima u kojima živi mali broj pripadnika svakog od tri naroda.

Svaki konstitutivni narod u svakom kantonu bi zadržao mogućnost da ima barem jednog predstavnika u Domu naroda. Ovom mjerom povećava se i broj mjesta u klubu Ostalih sa 7 na 11.

Ovo je prvi put da i Ostali iz svih kantona mogu biti predstavljeni u Domu naroda Federacije BiH. Izborni zakon će biti izmijenjen u vezi s ovim pitanjem i pitanjem primjene zadnjeg popisa stanovništva kako bi se uskladio s Ustavom Federacije BiH.”

To će se provesti promjenom ustava, točke IV.A.8, paragraf 3, koja sada glasi:  “U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat, jedan Srbin i jedan delegat iz reda Ostalih iz svakog kantona koji ima najmanje jednog takvog delegata u svom zakonodavnom tijelu.”

Povećanjem broja zastupnika bit će onemogućeno da se blokira volja bilo kojeg konstitutivnog naroda što se osobito odnosi na Hrvate kao najmalobrojniji od triju. Time se potvrdila ispravnost politike hrvatskog premijera Andreja Plenkovića koji je ustrajno radio na tom području, ali i  neuspješnost politike hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića. Istina, tu temu je stalno je držao iznad vode, ali je  svađalačkim tonom činio više štete nego korsiti.

Promjenom izbornog zakona bilo koja skupina 11 zastupnika bilo kojeg konstitutivnog naroda u Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda za predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH, s tim da svaki zastupnik može podržati samo jednog kandidata. Dosad je brojka bila niža, samo šest, iz čega je proizlazila mogućnost da brojniji Bošnjaci, koji su u hrvatski klub imenovali zastupnike, preglasaju Hrvate i stvarno preuzmu vlast u Federaciji BiH. Sada je to onemogućeno.

Kako bi spriječio da dođe do zloporabe instituta vitalnog nacionalnog interesa, što bi mogla biti reakcija nezadovoljnih u ovoj situaciji, a to su prije svega bošnjačke stranke, Visoki predstavnik je donio i mjere koje trebaju “pomoći da se spriječi zlouporaba vitalnoga nacionalnog interesa specificiranjem djelokruga pitanja koja mogu biti predmet pozivanja na vitalni nacionalni interes, čime će se eliminirati neograničena i neodređena kategorija interesa, te osiguranjem da svako pozivanje na vitalni nacionalni interes bude predmet razmatranja od strane Vijeća za vitalni nacionalni interes”.

Te “osigurati odlučivanje u slučajevima pokretanja pitanja zaštite vitalnoga nacionalnog interesa tako što će se pojednostaviti izbor članova Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa davanjem ovlasti Ustavnom sudu da članove Vijeća bira iz reda sudaca tog suda.”

Visoki predstavnik Christian Schmidt ovom je mjerom, kao što je prija par dana j najavio u intervju za njemački Der Spiegel ( “Nemojte  me podcjenjivati”)  potvrdio odlučnost da tijekom mandata uspostavi funkcionalnu BiH.

“Ovo nije i ne može biti široka reforma izbornog zakona koju tek treba provesti”, naveo je Schmidt dodajući kako ostaje spreman u tom i osobno sudjelovati u predstojećem razdoblju.

Ovom bi odlukom, koju su odmah pozdravila veleposlanstva  SAD-a i Velike Britanije trebali biti zadovoljni predstavnici hrvatskog naroda u BiH. Riječ je, očito, o koordiniranom djelovanju međunarodne zajednice koja je za glavni cilj reforme postavila stabiliziranje Federacije BiH kako bi se zatim mogla formirati čvrsta koalicija s ciljem zaustavljanja secesionističkih ideja Milorada Dodika i njegovih suradnika.

R. I. /Foto: Twitter


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •