Tomislava Tomašević dao je veliki intervju Novostima u kojem je ponovo da će podržati vraćanje imena Trga maršala Tita u Zagrebu (danas Trg Republike Hrvatske) ako dođe takva inicijativa
Tomašević u anketama ima 35 do 37 posto podrške, više nego troje sljedećih kandidata u Zagrebu – Davor Filipović, Vesna Škare Ožbolt i Miroslav Škoro zajedno.
“Do sada smo uvijek bili iznenađenje, a sada nosim etiketu favorita, što je teže. U politici se sve brzo može preokrenuti. Oprezni smo i kampanju radimo kao da zaostajemo”, kaže Tomašević na početku razgovora za Novosti.
Vi ste i nacionalni lider zeleno-lijeve koalicije. Gdje još očekujete dobar rezultat?
Ulazak u drugi krug očekujemo u Dubrovniku, gdje je naš kandidat Đuro Capor, i u Puli, gdje je to Dušica Radojčić. Naši gradonačelnički kandidati imaju šansi i u ostalim gradovima, a sigurno ulazimo u gradska vijeća u Splitu, Rijeci, Osijeku i Karlovcu, kao i u Varaždinu, gdje podržavamo nezavisnu platformu Budimo grad.
Na neukusnu opasku Aleksandra Stankovića da uz vaše ime tražilica Google najviše veže pojam “Srbin” odgovorili ste da se “tako ne deklarirate”. Ne bi li lijevi odgovor na spominjanje nacionalnosti u pogrdnom kontekstu trebao glasiti drugačije, biste li na opasku da se uz vas veže pojam “homo” odgovorili tek da se tako ne deklarirate?
Ostao sam zatečen pitanjem pa sam refleksno odgovorio. Nisam u tom trenutku shvatio to kao pogrdno spominjanje nacionalnosti, no činjenica je da nemali broj ljudi i dalje smatra kako je nečija pripadnost srpskom narodu razlog za političku diskreditaciju i gore od toga, što smatram potpuno neprihvatljivim i protiv čega sam se i do sada borio, kao i protiv svakog drugog oblika diskriminacije, po bilo kojoj osnovi.
Glasali ste 2017. protiv preimenovanja Trga maršala Tita, što su slavili Zlatko Hasanbegović i Velimir Bujanec. Prošle ste godine izjavili da biste podržali inicijativu da se trgu vrati Titovo ime, ali da to nije prioritet. Zašto?
U situaciji u kojoj je grad razrušen, a komunalna infrastruktura sve gora i gora, fokusirat ćemo se prije svega na direktno podizanje kvalitete života svih građana. Kad je dolazila inicijativa za promjenu imena Trga maršala Tita, kritizirali smo to i iz perspektive da krajnju desnicu ne zanimaju komunalni problemi koji bi unaprijedili materijalne uvjete života ljudi.
Sadašnja pozicija može se shvatiti kao nedosljednost i bježanje od jasnog stava. Zašto vi ne biste pokrenuli inicijativu i poslali odlučan signal da baštinite antifašizam, konačno logo Nove ljevice je stilizirana petokraka?
Imam danas potpuno isti stav kao što sam ga imao i prije godinu dana i prije tri godine kad je došla u Gradsku skupštinu inicijativa krajnje desnice. Nova ljevica je isti stav kao moj, koliko se sjećam, istaknula prije godinu dana. Stav da će podržati vraćanje imena ukoliko dođe takva inicijativa, ali da to nije prioritet u odnosu na sve tekuće probleme.
Profilirali ste se kao žestoki protivnik HDZ-a i Andreja Plenkovića osobno. Kao gradonačelnik morat ćete surađivati i s ravnateljem Fonda za obnovu Damirom Vanđelićem i s Plenkovićem. Hoće li vaši sukobi štetiti građanima i najavljenim ambicioznim projektima, poput gradnje bolnice u Novom Zagrebu?
Ni u Rijeci nije na vlasti HDZ, pa Grad i država oko infrastrukturnih projekata surađuju. Za tri godine su parlamentarni izbori. Ukoliko zbog države neće biti obnove i drugih projekata, vjerujem da će građani Zagreba kazniti HDZ, koji je na parlamentarnim izborima bio najjača stranka u prvoj izbornoj jedinici. Treba obnoviti sve stare bolnice, naročito one stradale u potresu i tu ćemo koristiti fondove Europske unije. Gradnja bolnice u Novom Zagrebu u suradnji s državom nije samo pitanje pravednosti pristupa zdravstvenim uslugama, nego i sigurnosti. Nemamo nijednu bolnicu ne samo južno od Save, nego ni južno od željezničke pruge.
Najavili ste podršku Dinamu što se tiče gradnje novog stadiona, ali uz uvjet demokratizacije upravljanje klubom. Znamo kako funkcionira Dinamo pod braćom Mamić, ali može li Grad Zagreb to uvjetovati?
Dinamo kao udruga ne ispunjava zahtjeve iz Zakona o sportu i Zakona o udrugama. O svemu odlučuje 80 članova skupštine kluba, dok oko 11.000 članova ne odlučuje ni o čemu. Ako Grad i Dinamo sklapaju partnerstvo za narednih 50 ili 100 godina, ako dajemo Dinamu u koncesiju zemljište na temelju kojeg će dignuti kredit kako bi sam mogao financirati rušenje postojećeg i izgradnju novog stadiona, onda je odgovorno da znamo kako će se koristiti imovina koju smo dali.
I u postojećoj skupštini Dinama postoje glasovi koji kažu da klub ne može biti talac dvojice ljudi. Novi stadion je dugoročni interes i kluba i Grada. Rušenje postojećeg i gradnja novog stadiona ukupno dođe 450 milijuna, dok bi obnova postojećeg koštala još 700 milijuna kuna. To mi je žao, jer je u taj stadion već ulupano više od pola milijarde. Isto tako, godišnje Zagreb izdvaja oko sedam milijuna kuna za održavanje starog stadiona, a kad bi došlo do ovog partnerstva, taj bi novac ostao Gradu da ga uložimo u dječji sport.
U sukobu predsjednika Zorana Milanovića i HDZ-a oko kontrole nad pravosuđem i izbora Zlate Đurđević na čelo Vrhovnog suda stali ste na Milanovićevu stranu?
Smatramo da je Zlata Đurđević dobar izbor i da Zakon o sudovima zadire u ustavne ovlasti predsjednika. Situacija da predsjednik Sabora Gordan Jandroković odbija pustiti u proceduru prijedlog predsjednika države predstavlja neprihvatljiv i opasan presedan. O tome da li je neki prijedlog u skladu sa zakonom i Ustavom ne odlučuje predsjednik Sabora, nego svi zastupnici, njih 151.
Bez obzira na to što Milanovićev komunikacijski stil nije i nikada neće biti moj stil, vjerujem i da je njegova odlučnost utjecala na to da je Plenkovićev kandidat Đuro Sessa – inače grubo optužen od Zdravka Mamića za uzimanje mita – ispao iz igre.
Kao i na činjenicu da Ivan Turudić nije izabran na čelo Visokog kaznenog suda koji je za njega osmišljen, pa sada javno prijeti da zna tko nije glasao za njega. Kakva je to država?
