To je zasigurno najdulja nerasvjetljena serija ubojstava njemačke posljeratne povijesti: jugoslavenski agenti likvidirali su u Saveznoj Republici najmanje 29 ljudi. Žrtve su bili Hrvati u ovdašnjem egzilu koji su se odavde bavili rušenjem režima u svojoj domovini. S „Ubojstvom u ime Tita“ – tajni komandosi – ubojice u Njemačkoj“, čija je premijera 30.rujna ove godine, – po prvi put se na njemačkoj televiziji prikazuje jedan dokumentarac na tu temu, koja je uprkos nečuvenim razmjerima širokoj javnosti ostala dosada nepoznata – ovim riječima njemačka televizija WDR.de najavljuje dokumentarni film uoči suđenja Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču.
Film, u trajanju od 45 minuta, nastao je kao rezultat jednogodišnjeg istraživanja, a televizijska kuća najavljuje “ekskluzivna otkrića i snažno emotivne trenutke”.
Autorima Philippu Grüllu i Franku Hofmannu uspjelo je ući u trag čovjeku kojega njemačka istraga vodi na popisu najtraženijih zločinaca koji su počinili ubojstva u Saveznoj Republici. Isti do danas, potpuno neometano, živi u Bosni. Pored toga,jedan bivši visoko rangirani jugoslavenski agent u interview-u otvoreno izjavljuje kako je i sam sudjelovao u organiziranju atentata u Njemačkoj, prenosi DW.
Kao crvena nit kroz film se provlači traganje Roberta Zagajskog za istinom. Njegov je otac ubijen 1983. g. Tijekom filma iznalazi tko je sve njegova oca uhodio. Jednom od tih agenata, koji živi u Fürthu, autori filma pred kamerom podastiru špijunske dokumente. Papiri potvrđuju: čovjek je naoružan brojnim oružjem i, neposredno prije samog atentata, prikuplja detaljne informacije o životnim navikama žrtava.
S bivšim saveznim ministrom unutrašnjih poslova, Gerhartom Baumom, i ranijim državnim tajnikom u ministarstvu vanjiskih poslova, Klausom von Dohnanyiem, negdašnji članovi savezne vlade javno su se slažili: u Bonnu su već koncem 70-tih bili potpuno svjesni da je jugoslavenska tajna služba izvršila nekoliko umorstava u Njemačkoj. Pa ipak počinitelji nisu bili temom javne rasprave, kako se ne bi razljutilo vodstvo strateški važne Jugoslavije u doba hladnog rata
Na kraju filma Robert Zagajski uznemireno promatra kako negdašnjeg jugoslavenskog šefa tajne službe izručuju Njemačkoj na münchenskom aerodromu i kako ga policajci odvode. “Ovome i još jednom bivšem visokorangiranom djelatniku predviđa se 17. listopada o.g otvaranje sudskog procesa pred minhenskim Visokim zemaljskim sudom zbog pomaganja u izvršenju zločina umorstva nad Hrvatom, egzilantom u Wolfratshausenu. Time bi, nakon nekoliko desetljeća, mogla započeti završna obrada jedne serije zločina bez premca i primjera u bližoj povijesti”, piše u najavi filma “Ubojstva u ime Tita”.
