Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučio je da se kazneni postupak protiv osumnjičenih Mladena Bajića, bivšeg glavnog državnog odvjetnik, Sani Ljubičić, zamjenice Glavnog državnog odvjetnika i sudskog vještaka Vladimira Krkleca, provede na Županijskom sudu u Rijeci.
U odluci se navodi da je Vijeće Vrhovnog suda sastavljeno od sudaca Žarka Dundovića ( predsjednik Vijeća) te Vesne Vrbetić i Dražena Tripala, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Martine Setnik kao zapisničarke, u kaznenom postupku protiv osumnjičene Sani Ljubičić i dr., a po prijedlogu Borisa Šimunića, kao tužitelja, prihvatilo je prijedlog da se postupak provede na Županijskom sudu u Rijeci.
U obrazloženju Odluke navodi se da tužitelj Boris Šimunić prijedlog temelji na činjenici da se na Županijskom sudu u Zagrebu već deset godina vodi predmet HPB Bankomat, u kojem je on jedan od optuženika, a osumnjičenici (Ljubičić, Bajić, Krklec) involvirani su u taj proces na strani Uskoka, pa je tražio da odredi drugi nadležni sud.
Djela za koja predlaže provođenje istrage su počinjena tijekom svih faza postupka u tom kaznenom predmetu pa će, kao svjedoke, biti potrebno saslušati suce Jasnu Galešić, Dušanku Zastavniković i Mirka Klinžića.
Kao dodatni argument za prenošenje nadležnosti iz Zagreba i Rijeku navedena je činjenica da je predsjednik Županijskog suda u Zagrebu bio predsjednik Optužnog vijeća u tom postupku.
Boris Šimunić je kaznenu prijavu protiv Sani Ljubičić, vještaka USKOK-a Vladimira Krkleca i dr. podnio u predmetu „HPB Bankomat“.
Kaznena prijava podnesena je zbog sumnje u zbog nezakonitog plaćanja vještaka za izradu nalaza i mišljenja u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ po višestruko većim cijenama od propisanih čime je državni proračun oštećen u najmanjem iznosu od 250.000,00 kuna te stečena protupravna imovinska korist vještaka Vladimira Krkleca u najmanjem iznosu od 250.000,00 kuna.
Zanimljivio je da je Sani Ljubičić, zamjenica Glavnog državnog odvjetnika, ključna osoba u slučaju Agrokor, a sama je predmet kaznenog postupka zbog sumnje u ozbiljna kriminal u DORH-u: zlouporabe položaja i ovlasti, lažnog prijavljivanja, ovjeravanja neistintog sadržaja, krivotvorenja službene isprave i dugih kaznenih djela protiv službene dužnosti.
M. Marković/Foto:
