Hiperkolesterolemija, najčešći nasljedni poremećaj metabolizma lipida, pogađa značajan broj ljudi. Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) izvješćuje da otprilike dvoje na svakih pet osoba ima visoke razine kolesterola u krvi.
Visoki kolesterol može nas izložiti povećanom riziku od po život opasnih zdravstvenih stanja kao što su moždani udar i kardiovaskularne bolesti. Zato je važno održavati ukupnu razinu kolesterola u krvi u normalnom rasponu.
Održavanje zdrave tjelesne težine, redovito vježbanje i smanjenje konzumacije alkohola samo su neki od načina kako se zaštititi od hiperkolesterolemije.
Prehrana je također ključan faktor. Konzumiranje hrane bogate vlaknima poput graha, zobenih pahuljica i avokada može pomoći u održavanju niske razine lošeg LDL kolesterola. U tome se jako dobrim pokazalo i jedno povrće, a to je crveni luk.
Luk može smanjiti loš kolesterol
Skuhate li luk bez soli, hranjive tvari koje sadrži uključuju kalij, fosfor, kalcij i magnezij.
Luk također sadrži flavonoid poznat kao kvercetin. Znanstvenici su u studiji iz 2017. nastojali bolje shvatiti kako kvercetin utječe na obrnuti transport kolesterola, odnosno proces u kojem tijelo uklanja kolesterol iz stanica. Otkrili su da je kvercetin pospješio prijenos kolesterola, snizio njegovu razinu i poboljšao funkcioniranje dobrog HDL kolesterola.
Pokazalo se da čak i alternativni oblici nude iste prednosti, poput soka od luka bogatog kvercetinom koji značajno smanjuje razinu LDL-a kod pacijenata s blago povišenim kolesterolom.
Mogu li dodaci prehrani s lukom smanjiti razinu kolesterola?
Luk se može pripremati na razne načine. Možete ga jesti sirovog, kuhanog, možete ga dodati salatama ili raznim kuhanim jelima.
Ako pak ne volite luk, ne brinite dodaci prehrani na bazi luka također mogu sniziti razinu kolesterola. Međutim, nije primijećena povezanost između suplemenata na bazi luka i poboljšanja razine triglicerida pa su i znanstvenici naglasili da je potrebno još dodatnih istraživanja.
Neki faktori mogu dovesti do povećanog rizika od hiperkolesterolemije. To uključuje konzumaciju hrane koja je bogata transmastima ili zasićenim mastima, sjedilački način života, pušenje, genetiku, dob i još mnogo toga (prema CDC-u). Prisutnost kroničnih zdravstvenih stanja također može biti faktor rizika, poput dijabetesa tipa 2 ili pretilosti, piše Health Digest.
R.I. /Foto: Ilustracija
