AMERIKANCI sutra izlaze na predsjedničke izbore, 58. u svojoj povijesti. Iako se u većini zemalja u Europi i svijetu izbori iz praktičnih razloga održavaju nedjeljom, Amerika tradicionalno taj “festival demokracije” ima utorkom, i to konkretno na utorak nakon prvog ponedjeljka u mjesecu studenom.
Nakon osamostaljenja Sjedinjenih Američkih Država 1776. i pobjede u Ratu za nezavisnost 1783., prvi izbori za predsjednika održani su 1788. godine, no pojedinim američkim državama nisu nametani konkretni datumi izbora već im je dopušteno da izbore za elektore na svojem teritoriju održe u razdoblju od 34 dana.
Takva je situacija trajala sve do 1845. kada je na saveznoj razini donesen zakon kojim je određen jedinstven dan održavanja izbora u svim državama. Određeno je da se izbori održavaju svake četiri godine na utorak nakon prvog ponedjeljka u mjesecu studenom.
Cilj je bio izbjeći subotu zbog protestantskog sabata, nedjelju kao kršćanski dan odmora, ali i srijedu koja je tada u mnogim mijestima bila tržni dan. Kako je Amerika u to vrijeme bila većinski seljačko društvo, a biračka mjesta su bila malobrojna i međusobno poprilično udaljena, uzet je utorak kao izborni dan kako bi prosječni birač mogao konjem ili zaprekom tijekom ponedjeljka doputovati na biračko mjesto.
Danas, u 21. stoljeću takva praksa nema previše smisla, no zbog poštovanja tradicije i izostanka šire političke volje praksa “izbornog utorka” zadržana je.
Ipak, postoje glasovi unutar američke politike koji se zalažu za demokratski kongresmen John Conyers iz Michigana još je 2005. u parlamentarnu proceduru poslao prijedlog za proglašenje “izbornog utorka” neradnim danom, državnim praznikom, a prijedlog je reaktualizirao Bernie Sanders 2014. Takva bi odluka omogućila da na izborima sudjeluju i oni koji u ovakvoj situaciji to zbog posla ne mogu, no ni Conyersov ni Sandersov prijedlog u Kongresu nisu prošli.
Maxportal / foto: huffpost.com
