Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je da brod Jadran nije jedina imovina koju Hrvatska traži natrag od Crne Gore te da raspolažu dokumentacijom koja opravdava sve zahtjeve. Naglasio je da Hrvatska ne usporava pretpristupni proces Crne Gore, nego da se svakom poglavlju mora pristupiti pažljivo i precizno utvrditi jesu li ispunjeni kriteriji.
Govoreći o školskom brodu Jadran, ministar je rekao da je to pitanje u Crnoj Gori postalo svojevrsni “light motiv”, ali da problem nije samo brod, nego i druga vojna imovina koja je, kako tvrdi, nestajala tijekom raspada SFRJ.
“A gdje je sva ona imovina koja je oteta, koja je prodana ili data nekome? To je vojna sukcesija koja je dokumentirana. Mi imamo interaktivne mape, dokumente koji mogu to utvrditi. Jedno su političke izjave, a drugo ono čime raspolažemo. I znamo kada je, u kojem trenutku, otišlo u Crnu Goru”, rekao je Grlić Radman.
Prema njegovim riječima, radi se o imovini vrijednoj više od 2,7 milijardi dolara. Podsjetio je da je 1990. Hrvatska raspolagala s oko 207 plovila, dok je Crna Gora imala oko 30.
“A godinu kasnije sve je obrnuto: 207 u Crnoj Gori, a 30-ak u Hrvatskoj. Mi imamo te podatke i to je naša pozicija, ne treba nam peticija ni skupljanje potpisa”, poručio je.
Ministar je istaknuo da se pregovaračka poglavlja ne mogu zatvarati automatski, jer postoje geopolitički razlozi i pitanja vladavine prava. Posebno je naglasio položaj hrvatske manjine u Crnoj Gori, upozorivši na “diskretno zatiranje hrvatskog identiteta”, od kulturne baštine do povrata oduzete imovine.
Grlić Radman je rekao da će Hrvatska inzistirati na povratu imovine koja se ne vraća Hrvatima, iako je vraćena Albancima i Srbima.
“Ako je oduzeta imovina drugima vraćena, a Hrvatima nije, onda je to neka poruka“, zaključio je.
Admiral Samardžić “Upozorio sam gdje nas to može dovesti”
Nakon ministrove izjave na društvenim mrežama oglasio se admiral Dragan Samardžić, bivši načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore i najglasniji zagovornik crnogorskog vlasništva nad brodom Jadran.
Samardžić je podsjetio da je još ranije upozoravao crnogorsku javnost i vlast da se pitanje Jadrana ne može promatrati izolirano:
“Prije 2,5 godine upozorio sam na opasnost korištenja pogrešnog argumenta i gdje nas to može dovesti.”
U nastavku je poručio:
“Vlada mora biti svjesna da pitanje vlasništva školskog broda ‘Jadran’ nije izolirano pitanje i da bi Hrvatska, ako dođe do međunarodne arbitraže, vjerojatno u spor uključila pitanje cjelokupne diobe vojne imovine SFRJ i Crnoj Gori ispostavila ogroman odštetni zahtjev.”
Samardžićev komentar dolazi u trenutku kada Hrvatska prvi put javno iznosi procjenu ukupne vrijednosti imovine koju potražuje — 2,7 milijardi dolara — i kada se pitanje sukcesije ponovno otvara kao potencijalna prepreka na crnogorskom putu prema Europskoj uniji.
Tko je admiral Dragan Samardžić?
Admiral Dragan Samardžić karijeru je počeo u Jugoslavenskoj ratnoj mornarici, služio u bazi Lora u Splitu i 1991. preuzeo zapovjedništvo nad raketnom topovnjačom RTOP‑406 “Ante Banina”, brodom koji je sudjelovao u pomorskoj blokadi Hrvatske.
Nakon raspada SFRJ nastavlja graditi vojnu karijeru u Crnoj Gori, postao je načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore i vojni predstavnik Crne Gore pri NATO-u.
Kad je Specijalno državno tužiteljstvo Crne Gore 2022. godine, nakon medijske pripreme na portalu Vijesti.me podiglo kaznenu prijavu protiv admirala Samardžića, zbog objave da je zapovjedio granatiranje Splita 15. studenog 1991. godine, admiral je na Twitteru objavio da nikada nije učinio ništa suprotno zakonu i Ženevskoj konvenciji.
Portal Vijesti.me u tom slučaju je poslužio je kao produžena ruka obavještajnog podzemlja i političkih obračuna u Crnoj Gori.
“Potpuno miran čekam poziv Specijalnog državnog tužiteljstva znajući da nikad nisam učinio ništa suprotno zakonu i Ženevskoj konvenciji”, objavio je Samardžić i stav dodatno pojačao informacijom da je od Hrvatske dobio napismeno da se protiv njega “ne vodi nikakav kazneni postupak, niti je ikad vođen”.
Hrvatsko tužiteljstvo je protiv 31 pripadnika JRM, na čelu s viceadmiralom Milom Kandićem, 1992. podiglo optužnicu kojom ih je teretilo za ratni zločin nad civilima na području Srednje Dalmacije od kraja ljeta 1991. do siječnja 1992. godine. Dragan Samardžić nije bio među optuženima.
Samardžić danas djeluje kao vojni analitičar i jedan je od najutjecajnijih glasova u crnogorskoj raspravi o sukcesiji vojne imovine.
Njegova posljednja poruka pokazuje da je jedan od rijetkih crnogorskih vojnih autoriteta koji otvoreno priznaje razmjere problema s kojim se Crna Gora suočava zbog pljačke hrvatske vojne imovine 1991. godine.
Samardžić upozorava da pitanje broda Jadran ne može biti izolirano i da bi Hrvatska, u slučaju međunarodne arbitraže, mogla otvoriti cjelokupnu sukcesiju i ispostaviti zahtjeve koji bi za Crnu Goru imali ozbiljne financijske posljedice.
M. Marković/Foto: RT Vojvodina
