Brzopleti zaključci, u krajnje ozbiljnoj situaciji, kao što je oštećenje trupa zrakoplova Bombardier Dash 8 Q400, Croatia Airlines, koje je utvrđeno sinoć nakon što je iz Zagreba doletio u Sarajevo, ukazuju na diletantizam ili zataškavanje, odnosno pogrešno usmjeravanje istrage.
Piše: Dr. Željko Marušić
Posebice je loše što se brzopleti zaključak, kojeg je iznijela sarajevska policija (!) temelji na nedostatku barutnih čestica (trokomponentnih GSR), a ne i na položaju i obliku oštećenja, premda ih brza struja zraka na putanji metka (zrna) uklanja s površine metka. Ako nešto zaostane i prenese se na udarni krater (upravo tako izgleda oštećenje), u naknadnoj fazi leta zrakoplova do slijetanja, struja zraka može otpuhati.
Zbog toga “nedostatak barutnih čestica” nije smio biti odlučujući argument za ocjenu, a bez cjelovitog i stručnog istraživanja, posebice mehaničkih značajki oštećenja te forenzike dinamike udara predmeta u oplatu trupa zrakoplova, zaključak se nije smio iznositi. To je nestručno i neodgovorno.
Kad pilot, a riječ je o stručnoj i iskusnoj osobi, nakon pregleda izjavi da je došlo do propucavanja (premda to sigurno nije bio slučaj, pa je mislio na oštećenje metkom), takvu mogućnost treba ozbiljno uzeti u obzir.
Slikovito, ako vozač autobusa nakon vožnje izjavi da mu je na cesti izletio medvjed, kojeg je izbjegao kočenjem, mala je vjerojatnost da je pogrešno ocijenio te da se radilo o lisici!
Oštećenje metkom najgori je scenarij za sigurnost letenja, što bi, zasigurno, i zagrebačku i sarajevsku zračnu luku stavilo u težak položaj, a imalo bi utjecaj i na naš turizam. Postale bi opasna zona, s utjecajem na letenje, police osiguranja, poslovni imidž…
Jasno, svi bismo željeli, posebice u organizacijskim i sigurnosnim zrakoplovnim organizacijama, a i državnoj strukturi, da je riječ o oštećenju predmetom s piste, radnim strojem uslijed nemara, pa čak i diverziji na stajanci. Bilo bi to (znatno) manje zlo.
Nažalost, snimka oštećenja (položaj, kraterni oblik i udarna putanja) manje ukazuje na to, a više na ono što je pilotovo oko odmah uočilo. Dakle, ne može se isključiti da je riječ o udaru metkom iz puške (bilo kakve vrste) dok je zrakoplov, u fazi polijetanja ili slijetanja (budući da pilot nije javio probleme s prešurizacijom trupa tijekom leta, ovo je izvjesnije) bio na visini od oko 500 metara.
Pritom je zrno izgubilo velik dio barutnih čestica, brzine i kinetičke energije, pa nije moglo nastati propucavanje, nego samo kraterno oštećenje, s manjim vršnim probijanjem oplate. Izvjesnost takve situacije naglašava aktualna ratna situacija u Ukrajini, koja snažno utječe na stanje u BiH te međuetničke odnose.
U takvom se slučaju ne bi moglo isključiti da je riječ o nečijoj geopolitičkoj poruci, odnosno upozorenju, kao što je, sasvim izvjesno bio slučaj pri “slučajnom” padu teškog ratnog drona na Zagreb.
Zbog toga se nije smjelo, prije zaključenja istrage, izlaziti s ocjenama, upitnog utemeljenja i točnosti.
Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu treba odmah pokrenuti istragu o ovom teškom i ozbiljnom incidentu te pozvati i stručnjaka proizvođača zrakoplova, De Havilland Canada. Ima tu posla i za hrvatske sigurnosne službe, u suradnji s bosansko-hercegovačkim.
Foto: Croatia Airlines
