Njemačko gospodarstvo prošle je godine blago poraslo unatoč borbi s energetskom krizom izazvanom ruskim ratom u Ukrajini. BDP zemlje porastao je 1,9 posto prošle godine, uglavnom zbog porasta potrošnje kućanstava, prema preliminarnoj procjeni Saveznog ureda za statistiku objavljenoj u petak.
To je ‘uvelike smanjilo’ rizik od recesije od koje se strahovalo u Njemačkoj, rekli su iz Deutsche Bank u bilješci od petka. Banka predviđa da će njemačka ekonomija ove godine stagnirati, a ne padati, kako je ranije prognozirala. Drugi ekonomisti ipak su optimističniji, navidi se u opširnoj nalazi CNN-a
‘Predviđamo malu, ali pozitivnu stopu rasta za ukupnu 2023. godinu’, rekao je za Timm Boenke iz Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja u Berlinu (DIW Berlin).
U svakom slučaju, to su dobre vijesti za najveće europsko gospodarstvo.
Otkako se svijet ponovno počeo otvarati 2021. nakon pandemije, Njemačka se, kao i mnoge druge zemlje, bori s rastućim cijenama energije, uskim grlima u opskrbnom lancu i galopirajućom inflacijom, koja utječe na milijune kućanstva i poduzeća. Ruska invazija na Ukrajinu u veljači prošle godine samo je pogoršala postojeći problem, gurnuvši inflaciju na rekordne razine i potaknuvši energetsku krizu.
Ali odvojeni podaci objavljeni ovaj tjedan također pokazuju da nije baš sve tako loše u Njemačkoj. Proizvodnja među proizvođačima u zemlji – ‘motoru’ njezina gospodarstva – porasla je 0,2 posto u studenom u odnosu na prethodni mjesec, nakon pada od 0,4 posto u listopadu, prema statističkom uredu.
Proizvodnja u energetski intenzivnim industrijama, što uključuje kemijsku i metalnu proizvodnju, također je porasla za 0,2 posto, iako je još uvijek gotovo 13 posto ispod razine od prije 12 mjeseci. Iako su ovo skromni skokovi, to bi moglo značiti da dolaze bolja vremena. ‘Njemačko gospodarstvo bilo je otpornije nego što se isprva strahovalo’, rekao je za CNN Jan-Christopher Scherer, znanstveni suradnik u DIW Berlin.
Dok Scherer očekuje da će BDP zemlje lagano pasti u prva tri mjeseca 2023., on vidi da će se vratiti na ‘snažne stope rasta’ do kraja godine. A Njemačka je doista imala tešku godinu. Veleprodajna cijena prirodnog plina – glavnog izvora energije –naglo je porasla nakon invazije, povisivši račune za komunalne usluge milijunima potrošača.
Cijene su nastavile rasti jer je Moskva, nekoć najveći opskrbljivač Berlina plinom, smanjila svoj izvoz u Europu. Prirodni plin je krajem kolovoza dosegao najvišu vrijednost svih vremena od 346 eura po megavat satu – više od 1000 posto u odnosu na isto vrijeme godinu dana prije.
Ali veleprodajne cijene u Europi pale su dramatičnih 81 posto od tog vrhunca, zahvaljujući zajedničkim naporima europskih zemalja prošlog ljeta da napune svoje zalihe plina do rekordnih razina, kao i neuobičajeno toplom vremenu tijekom blagdanskog razdoblja.
Povećanje potrošačkih cijena – čiji su troškovi energije glavna komponenta – također je u padu. Nakon što su u listopadu porasla na najvišu razinu u 71 godinu od 10,4 posto, poskupljenja su se smanjila u studenom, a zatim ponovno u prosincu, na 8,6 posto, prema privremenim podacima objavljenim prošlog tjedna. Pad će se vjerojatno nastaviti tijekom ove godine, rekao je Scherer, i mogao bi završiti blizu cilja Europske središnje banke od dva posto do kraja 2024. godine.
Međutim ne osjećaju se svi tako optimistično. Oko 40 posto njemačkih kompanija očekuje pad poslovanja 2023., a još 35 posto misli da će stagnirati, pokazalo je istraživanje Njemačkog ekonomskog instituta u studenom u kojem je sudjelovalo 2500 poduzeća. Među razlozima pesimizma tvrtke su navele visoke troškove energije, cijene sirovina i inflaciju.
Frederick Persson, izvršni direktor za srednju i istočnu Europu u Prysmian Groupu, proizvođaču kabela u talijanskom vlasništvu, rekao je za CNN u listopadu da bi vrtoglavi računi za energiju mogli dovesti do zatvaranja poslovanja. Tri mjeseca kasnije, situacija je i dalje ‘klimava’, rekao je Persson, iako je Prysmian uspio smanjiti potrošnju plina za blizu trećinu u regiji smanjenjem grijanja u uredima i pogonima.
Veliki pritisak od strane kućanstava i poduzeća da koriste manje plina – potaknut dobrovoljnim ciljem smanjenja od 15 posto koji je postavila Europska unija – pomogao je da trgovine ostanu pune i snize cijene. Njemačka industrija više nije zabrinuta da bi ozbiljna nestašica plina mogla dovesti do obveznog racioniranja ili čak prekida struje.
Ali za Prysmian je velik dio štete već učinjen. Od rujna tvrtka je otpustila oko 15 posto svoje radne snage u regiji. Počela je kupovati jeftinije strojeve iz Turske koja, kako je rekao Persson, ima manje ‘skokova električne energije’ u usporedbi s Njemačkom.
‘Cijene energije značit će da ćemo sigurno manje ulagati u Njemačku’, dodao je. Unatoč tome, podaci o BDP-u od petka vođeni su potrošnjom kućanstava, koja je porasla 4,6 posto prošle godine, gotovo dosegnuvši razine prije pandemije. Njemački ured za statistiku pripisao je skok ‘učincima sustizanja’ ukidanja gotovo svih ograničenja vezanih uz koronavirus tijekom proljeća, što je dovelo do porasta potrošnje u restoranima, između ostalih rekreacijskih aktivnosti.
Gospodarski oporavak Njemačke uvelike ovisi o njezinim trgovinskim partnerima. Prema Schereru, ‘globalno gospodarsko hlađenje koje je dulje i dublje’ od očekivanog predstavljalo bi najveći rizik za njemački rast, vjerojatno dovodeći do pada potražnje za njezinim izvozom. Međunarodni monetarni fond rekao je prošli tjedan da očekuje da će trećina svijeta pasti u recesiju 2023. godine. Ostali rizici su dugoročniji.
Prema listopadskom istraživanju Instituta za ekonomska istraživanja Ifo, gotovo 46 posto malih i srednjih poduzeća u Njemačkoj izjavilo je da njihovo poslovanje koči nedostatak kvalificiranih radnika. Ti bi se ‘jazovi’ mogli pogoršati u nadolazećim godinama kako se broj radno sposobnih ljudi u stanovništvu bude smanjivao. Samo u sljedeće tri godine – pod pretpostavkom da nema neto imigracije – domaća radna snaga smanjit će se za 1,5 milijuna ljudi, predviđa institut.
‘Sve više i više tvrtki mora smanjiti poslovanje jer jednostavno ne mogu pronaći dovoljno osoblja’, napisao je Stefan Sauer, stručnjak za tržište rada u Ifu, u izvješću za kolovoz. ‘Srednjoročno i dugoročno, ovaj problem će vjerojatno postati ozbiljniji’, ustvrdio je.
Michael Grömling, voditelj makroekonomije na Njemačkom ekonomskom institutu, rekao je za CNN da kronični manjak radne snage, uz nedostatak ulaganja u proizvodnu industriju, predstavlja katastrofu za gospodarstvo. ‘Nemamo dovoljno kvalificirane radne snage’, rekao je te dodao: ‘To je stavilo kočnicu na naše gospodarstvo barem zadnjih deset godina’.
D.M. /Foto: Shutterstock
