Ovih dana nad Londonom sporo su nebom klizili tamni oblaci pozne jeseni pa je u tmurnom tonu završio i tamošnji summit Sjevernoatlantske vojne alijanse. Analiziraju sve one rasprave i svađe koje su se tamo mogle čuti i vidjeti, a svi se medijski komentatori pitaju je li NATO sačuvao svoj integritet i je li smogao hrabrosti da nadvlada sve veće razlike među članovima.
Odgovor je kratak – nije.
Donald Trump traži promjenu kursa Saveza prema promptnoj potrošnji članica za kupovinu novog naoružanja. Dva posto BDP-a za obranu, prema Trumpu, cijena je dobrih odnosa svake članice saveza sa SAD-om.
Čak je u sklopu londonskog summita priredio ručak za dužnosnike devet zemalja NATO –a koje su potrošile najmanje dva posto BDP-a na obranu. Oni premijeri i šefovi država koji nisu bili odlikaši, vojni potrošači, njih čak 20, pozivnicu za gastro druženje nisu dobili.
Ono što se može protumačiti iz inozemnog tiska je da su Francuski šef države Makron i njemačka kancelarka Merkeli dobili u Londonu podršku za strateško preispitivanje misije NATO-a, pa će tako Alijansa osnovati grupu „mudraca” koja će analizirati kako se organizacija treba pozicionirati u budućnosti. Makron i Merkel otvoreno su poručili da ne žele „zatezati konop“ sa Moskvom.
Prema francuskim medijima, Makron je ostao pri kritikama strategije NATO-a, rekavši da je „važno da lideri razgovaraju na otvoren i direktan način ukoliko žele da nađu rješenja“. Erdogana se u Londonu stalno kriomice pogledavalo zbog sve bliskijih veza sa Rusijom.
Zbog dobrih odnosa sa Rusijom, postao je vrlo naporan NATO partner, a samim tim i – izuzetno važan. Kao po pitanju Rusije, tako i po pitanju Kine članice saveza nemaju jedinstven stav.
Sjevernoatlantska alijansa budno prati i sve veći izazov koji predstavlja Kina. Međutim nejasno je, čak i diplomatama unutar saveza, je li NATO dorastao tom zadatku ukazujući na aktivnosti Kine u Arktiku, Africi i na velike investicije u europsku infrastrukturu.
Gdje je u svemu tome Hrvatska?
Nema dileme, ona je vjeran član saveza koji najavljuje povećanje izdvajanja za obranu na 2 posto BDP-a koliko traže oni iz Washingtona. No, to je za sada samo ambicija i ništa više od toga. Bilo kako bilo, Hrvatska je vjeran član NATO-a. No, bilo bi mudro opremati i spremati naše Oružane snage i za dan kada se NATO prehladi.
Na koncu, valja imati prijatelje i izvan NATO-a….
Denis Krnić
