Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak bila je gošća emisije Nedjeljom u 2. Ima li šanse da djeca ubuduće manje uče, a postanu obrazovanija ili je to paradoks? Što ćemo s vječno spornom lektirom i potplaćenim profesorima? Kakvi su odnosi u vladajućoj koaliciji, neka su od pitanja na koja je odgovarala.
Da interes za temu postoji, dokazuje i preko 500 pitanja za ministricu, postavljenih na Facebook stranici emisije “Nedjeljom u 2”. No, Stankoviću je očito štedio ministricu pa je cijela emisija bila mlaka kamilica.
Govoreći o školi u koju će hrvatska djeca ići, ministrica je rekla da je naglasak na tome da više ne uče toliko napamet, nego da se s njima radi na istraživanjima, problemima, da krenu od nečega što im je poznato, kazala je.
– Primjerice Priroda i društvo, odnosno Priroda u petome razredu – više neće krenuti sa svemirom i svijetom, što je, priznat ćete, dosta apstraktno djeci u petom razredu, nego od zavičaja. Znači moja županija, Hrvatska, što me okružuje, i onda postavljanje pitanja. Zatim u matematici, ako želimo povezati s geografijom, kad radimo postotke i udjele, idemo to povezati grafički, dakle da djeca razmišljaju izvan okvira. Ili ako govorimo o hrvatskom jeziku, ne da uče napamet životopis nekog pisca, pjesnika, nego da možda upriliče igrokaz i na neki način daju svoje kritičko promišljanje, da nauče postavljati pitanja. I da znaju razliku između onoga kada odgovore s činjenicama, argumentima i kada daju svoje mišljenje – pojasnila je.
Na pitanje zašto se neki profesori onda javljaju sa suprotnim doživljajem, pa između ostalog kažu da je u nekim predmetima došlo do povećanja gradiva, odgovara:
– To vam je sad ta razlika između subjektivnog dojma i činjenica. Što kažu činjenice? Ako napravite neko istraživanje među onima koji su taj kurikulum provodili ili su prošli edukaciju vezanu uz to, a imamo rezultate iz Škole za život, 1300 ljudi je odgovaralo na ovakva pitanja, a imamo i rezultate s edukacije za one koji su detaljno prolazili kurikulum, oni kažu da je kurikulum reduciran. Ali nije samo stvar u tome što piše sadržajno, nego način na koji se to radi – rekla je.
Neki nastavnici kažu i da je u petom razredu ubačeno gradivo iz šestog, sedmog i osmog razreda, na što Divjak odgovara da su se sadržaji i način rada koji su na snazi bili 25 godina – promijenili. Ponavlja da se radi na suvremenijem pristupu baziranom na promišljanju, postavljanju pitanja, radu u grupi.
Zamjeraju joj da se priklonila parcijalnom, a ne cjelovitom rješenju kurikularne reforme.
– Što bi zapravo cjelovitost ovdje značila? – odgovara protupitanjem ministrica i dodaje da je 2015. godine “nešto samo zamišljeno, bez podloge i sredstava, da se možda može provesti u nekoj fiktivnoj državi, a teško u jednoj Hrvatskoj”.
Na primjedbu jedne profesorice kako nemaju načina kazniti učenike koji naprava ozbiljne štete, npr. probuše tri gume na autu, nema načina naplatiti štetu od roditelja, a kazna im se vrlo brzo briše, ministrica odgovara da je akcijski plan u pripremi i da profesori trebaju čitati da bi ga razumjeli.
Komentirala je i slučaj profesora Marka Šolića ( “povraća mi se od Vukovara” )koji je dobio opomenu pred otkaz jer nije zadovoljan programom koji učenici imaju pri odlasku u Vukovar, što je prokomentirao na svom Facebook profilu.
– Tu su dvije stvari. Prvo, mislim da ne smijemo uvoditi verbalni delikt ni na koji način u naš prostor. Druga je stvar da škola ima etički kodeks i treba vidjeti je li to u skladu sa zakonskom regulativom – rekla je.
Na pitanje je li kažnjen opravdano ili ne, odgovorila je: “Nemam pojma”. Mora se provjeriti zakonska osnova za to, dodala je pa pojasnila na primjeru:
– Kada ste ministrica, možete iznositi mišljenje koje je vaše, ali kada su ovakvi pojedinačni slučajevi u pitanju, morate biti sigurni što govorite.
Komentirala i medijske napade zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, kazavši kako još uvijek ne zna razloge za to.
– Ta vrsta napada, ta vrsta retorike, primitivizam, balkanski način govora, seksizam, možda se od toga mogu obraniti jer sam zrela osoba, ali prenositi takvu poruku mladim generacijama je loše.
Ministrica se dotaknula i sustava ocjenjivanja. U cjelovitoj kurikularnoj reformi bila je predviđena kombinacija vanjskog i školskog vrednovanja, ministrica kaže kako nije istina da je vanjsko vrednovanje izbačeno, nego se ono vrši kroz maturu i nacionalne ispite. Kazala je i da Škola za život neće ukinuti opći prosjek ocjena te da je ideja da učitelj autonomno prema kriterijima zna dobro vrednovati učenika.
R.I./Foto:hrt
