Jakovina: Oni koji negiraju 22. lipnja 1941. osporavaju Hrvatsku, njezine granice i suverenost

lipanj 23, 2020 maxportal
Share Button

U Hrvatskoj se 22. lipnja praznuje Dan antifašističke borbe u znak sjećanja na dan u kojem je 1941. u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred.



Taj dan je kao  državni praznik obilježava se od 1991. godine i uspostavio ga prvi hrvatski predsjednik i osnivač HDZ-a Franjo Tuđman, a prošle godine upravo iz dijela HDZ-a stigla ideja o njegovu ukidanju, prijedlog da državni praznik proglasi spomendanom.

Prvi sisački partizanski odred,s toji u povijesnim dokumentima, imao je  77 boraca, a predvodili su ih zapovjednik Vlado Janić Capo i politički komesar Marijan Cvetković. Pripadnik odreda bio je i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko. Budući da su odred činili većinom Hrvati, postrojba se borila uglavnom na teritoriju Hrvatske, a završetak Drugog svjetskog rata doživjela je tek polovica izvornih pripadnika odreda, njih 38.

Povjesničar Tvrtko Jakovina u razgovoru za tportal ističe da je Tuđmanova odluka o uvrštavanju Dana antifašističke borbe kao državnog praznika na koncu ispala jedna od najvećih odluka nekadašnjeg predsjednika.

“Ta dalekosežna odluka pokazuje gdje je 90-ih godina stajao HDZ s Tuđmanom na čelu. Gdje smo mi danas civilizacijski u odnosu prema antifašizmu, pokazuje i retorika premijera Andreja Plenkovića, primjerice 8. svibnja, kada je obilježena 75. obljetnica kraja Drugog svjetskog rata”, upozorio je profesor povijesti sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta.

Jakovina pritom ukazuje na današnje razlike između Hrvatske i razvijenih zemalja Europe, poput primjerice Njemačke, i upućuje na predsjednika Savezne Republike Njemačke Franka Waltera Steinmeiera, a koji je u prigodnom govoru podsjetio da 8. svibnja 1945. godine označava dan u kojem su okončani ‘njemački zločini bez presedana i kada je napokon došao kraj holokaustu te izdaji svih civilizacijskih vrijednosti’.

Dok je Steinmeier ocijenio da ‘njemačka povijest slama srca jer snosi odgovornost za ubijanje i patnje milijuna ljudi te da se zbog toga danas Njemačka može voljeti samo slomljena srca’, hrvatski premijer prokomentirao je obljetnicu usput kazavši da je riječ o ‘teškim pitanjima unutar pojedinih obitelji’.

Tportalov sugovornik smatra da se iz te razlike vidi ne samo u što se pretvorio HDZ, nego i to kako se vodi Hrvatska i koliko je Hrvatska danas daleko od civilizacijskih postignuća SR Njemačke i drugih zapadnih zemalja.

Upitan što bi poručio političarima poput Zlatana Hasanbegovića, nekadašnjeg ministra kulture koji je osporavao značenje 22. lipnja 1941. godine i pozivao na ukidanje Dana antifašističke borbe, Jakovina je odgovorio da bivši ministar ima problem s rezultatom Drugog svjetskog rata i zemljama, ali i narodima koji su pobijedili u tom ratu, među kojima je i Hrvatska.

“Svi koji osporavaju 22. lipnja 1941. i antifašizam osporavaju hrvatske granice, hrvatsku suverenost i hrvatski Ustav, ali i Hrvatsku na pobjedničkoj strani u Drugom svjetskom ratu. Bez te hrvatske pobjede ne bi bilo ni hrvatske suverenosti”, kazao je Jakovina.

Dr. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata,  za Jutarnji list je izjavio da je antifašizam neupitan i pozitivan kao civilizacijski pojam koji podrazumijeva suprotstavljanje zločinačkim ideologijama fašizma i nacizma i pobjedu savezničke koalicije u Drugom svjetskom ratu

“Neupitno je i da su Hrvati bili dio savezničke koalicije koja je pobijedila te zločinačke ideologije”, kazao je dr. Nazor.

M.M. /Foto:screenshot

 

Komentari
Share Button