Predsjednik Republike Zoran Milanović danas obilazi potresom pogođena područja u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Milanović je razgovarao i s nekolicinom građana, a s jednim od njih, Ivom Vranićem Buvom, dragovoljcem Domovinskog rata i čelnikom braniteljske udruge u Petrinji, ušao u raspravu o tome kaže li se Banija ili Banovina.
“Je li fer da dolazite ovdje politički se prepucavati s Plenkovićem i drugima radi Banovine”, upitao je hrvatski branitelj predsjednika koji mu je odvratio da “nije Banovina nego Banija”.
“Za vrijeme NDH-a je bila Banija i nakon rata je bila Banija, a onda su izmislili Banovina. Doviđenja”, rekao je predsjednik.
Većina ljudi koji žive na tom području svoj kraj zovu Banovina. Riječ Banija mnoge asocira na zloglasni Banijski korpus (39. banijski korpus) koji je na Banovini počinio grozne zločine. U početku agresije na Hrvatsku progonili su Hrvate, a poslije kad je Hrvata nestalo pripadnici tog korpusa i njihove odmetnute horde pljačkale su i lokalne Srbe. Ubili su i dva ruska novinara kako bi ih opljačkali i uzeli auto i foto opremu.
Riječ Banija preferira Milorad Pupovac i Srpsko nacionalno vijeće koji imaju i akciju “Banija je naša kuća”. To je jedna od tema na kojoj se Pupovac i Milanović slažu – oba vole riječ Banija.
Riječ Banovina češća u izvornih govornika i ljudi koji žive na tom području.
Banovina ili Banija – što je ispravno?
Od brojnih tekstova objavljenih na temu Banija ili Banovina najiscrpniji je priredio Marijan Lipovac, zagrebačkog povjesničar i publicist koji radi u Uredu za odnose s javnošću i medije Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti ( HAZU).
Lipovac je istražio toponime Banija i Banovina koji spominju u tjedniku Banovac, a koji je izlazio u Petrinji od 1888. do 1912., pa do 1914. kao Novi Banovac i zatim ponovno kao Banovac od 1914. do 1919. godine.
Riječ je, kako stoji u zaglavlju tjednika, o listu za pouku, trgovinu, obrt i gospodarstvo, čiji se digitalizirani brojevi mogu naći na portalu Stare hrvatske novine dostupnom na internetskim stranicama Nacionalne i sveučilišne knjižnice.
Tjednik je, upućuje nas Lipovac, pokrenuo tadašnji načelnik Petrinje Stjepan Pejaković, a podupirao je nekadašnju oporbenu Neovisnu narodnu stranku koja se protivila mađarizaciji Hrvatske.
Medijska zastupljenost Banovine i Banije kroz povijest
Pretražujući brojeve Banovca prema ključnim riječima – Banija i Banovina – Lipovac je dobio točan podatak o tome koliko je u razdoblju od 1888. do 1919. bio korišten pojam Banovina, a koliko Banija. Prema njegovoj analizi pojam Banovina se spominje 1319 puta, a Banija 568 puta. Oba toponima ravnopravno koriste tijekom tri desetljeća izlaženja regionalnog tjednika.
U uvodniku prvog broja iz 1888. godine koristi se naziv Banovina pa se tako u uvodnom slovu tjednika može pročitati da uredništvo ‘Našim Banovcem želi prokrčiti put k boljem napredku i blagostanju na korist ciele Banovine’.
Toponim Banovina korišten je u broju tjednika iz 1910., u kojem se naglašava da je ‘Grad Petrinja bio od uvjek središtem Banovine’, no u prijašnjim brojevima poput onog iz 1893. stoji pak rečenica: ‘U Baniji umire mnogo naroda uprav radi nestašice liečnika.’
Isti naziv za regiju može se naći i u broju iz 1909., u kojem Banovac piše: ‘Dne 8. o. mj. zadesio je Petrinju kao i ostalu Baniju vrlo jak potres.’
Lipovac upućuje na to da je već u broju Banovca iz godine kasnije objavljen članak naziva ‘Banovačka županija’, posvećen ideji da se velika Zagrebačka županija podijeli i da se stvori županija za područje Banovine. U članku je i ova rečenica: ‘Sjedištem nove županije, koja bi imala dobiti historijski svoj predikat “banovinska” imao bi biti grad Petrinja.’
Lipovac naglašava da se Petrinja u tjedniku u desetak navrata naziva ‘metropolom Banovine‘, a samo jednom ‘metropolom Banije‘, ali i da se ni na jednom mjestu u Banovcu ne spominje pridjev banijski, nego isključivo banovački ili rjeđe banovinski, kao što ne postoji pojam Banijci, nego isključivo Banovci ili Banovčani.
Miroljubiva koegzistencija oba geografska pojma
Povjesničar dodaje da je prema uvidu u objavljene članke očito da su pojam Banovci koristili i Srbi pa tako citira članak iz lista Srbobran iz 1890. godine, u kojem stoji: ‘Srpski narod danas je na pragu svog izbornog i ravnopravnog sabora. Mi Banovci nećemo da budemo posljednji medju braćom.’
Kad je 1913. umjesto Banovca pokrenut Novi Banovac, u prvom broju čitamo: ‘Ovo je naš program, a na gradjanstvu je građa Petrinje i naše lijepe Banije, da Novi Banovac bude mogao uspijevati i raditi na polju narodne prosvjete i privrede. Podupre li nas gradjanstvo i Banija pretplatom i saradnjom, ne će se ni Novi Banovac iznevjeriti svojem obećanju.’
U jednom od brojeva iz 1915. koristi se toponim Banovina, što se može iščitati iz članka u kojem stoji ‘Naši Petrinjci i ostali Banovčani bi time poduprli bez svoga troška najstarije glasilo naše lijepe Banovine.’
Marijan Lipovac ocjenjuje kako je ‘potpuna neistina to da ga nikad nitko nije koristio do 1991. godine, osim ako za nekoga povijest ne počinje 1941. ili 1945., kada je pojam Banija postao dominantan
Analizirajući korištenje danas prijepornih toponima, Lipovac je u Banovcu naišao i na zanimljiv primjer koegzistencije pojmova Banovina i Banija u članku iz 1917. o podizanju spomen-ploče Svetozaru Borojeviću u rodnim Mečenčanima.
Članak pod naslovom ‘Spomen-ploča vojskovodji Borojeviću’ glasi: ‘Hrvatski Zmaj iz Zagreba javlja, da će dne 28. o. mj. svečano otkriti spomen-ploču u Mečenčanima na rodnoj kući vojskovodje Borojevića, koji svojim umjećem i znanjem već treću godinu, brani monarhiju od nasrtljivih i nevjernih Talijana. Banovina se može ponositi sa svojim sinom, pa bi dobro bilo, da kod te zgode buda okupljena cijela Banija.’
Lipovac ističe da su se pojmovi Banovina i Banija ravnopravno koristili još prije više od sto godina, s time da se pojam Banovina koristio puno češće. Pritom ocjenjuje kako je ‘potpuna neistina da ga nikad nitko nije koristio do 1991. godine, osim ako za nekoga povijest ne počinje 1941. ili 1945., kada je pojam Banija postao dominantan i ostao to do početka 1990-ih, kad se u javnoj upotrebi opet javlja pojam Banovina pa se danas koriste oba’.
Uz to, zaključuje da “nažalost mnogi zainteresirani za ovu temu, pa i poznati povjesničari, prije ulaska u rasprave ne konzultiraju lako dostupne povijesne izvore poput digitaliziranih primjeraka novina, već olako govore napamet”.
O imenu Banovina i Banija piše i Wikipedija
Ozemlje se isprva zvalo Petrinjska ili Kupska krajina, a kad je Leopold I. 1704. predao taj kraj u vlast bana i od tada se ono zove Banska krajina.
Naziv tog ozemlja potječe od riječi ban. Tvorbeno su ispravne obje riječi. Nastale su dodavanjem nastavka -ija, što označava ozemlje pod upravom određenoga dužnosnika (kao biskup – ija, pukovn – ija, župan – ija, major – ija, odnosno dodavanjem nastavka -ina posvojnom pridjevu, što označava pripadnost područja (kao domov – ina, djedov – ina, knežev – ina, )
Poslije Drugoga svjetskog rata, kad na vlast dolaze komunisti, naziv Banovina se potpuno istiskuje i koristi Banija.
Poslije demokratskih promjena naziv Banovina stječe širu porabu u javnim medijima i na zemljovidima te postaje češći u izvornih govornika.
M.Marković/Foto: pxll
