Ministrica Nina Obuljen-Koržinek bila je gošća emisije Nedjeljom u 2. Na samom početku emisije Stanković se ispričao gledateljima zbog uhićenja glavnog ravnatelja HRT-a i zbog mnogo drugih stvari koje su se događale na ovoj javnoj televiziji.
Evo kako je na to reagirala ministrica.
“I meni je neugodno i svako se treba stidjeti na tako visokoj funkciji koja je zadužena za ovakvu ustanovu da bude osumnjičena. Poštujem presumpciju nevinosti pa ne bih o tome više raspravljala.
Kad ste već krenuli s tom isprikom, mogli ste se i vi za koji vaš gaf ispričati, sigurno ih je bilo jer tko radi taj i griješi”, rekla je ministrica.
Obuljen Koržinek rekla je da je HTV i dalje jako gledan, vjeruje mu se i pronalazi prostor za hrvatsku kreativnu industriju te bi, gledajući cjelinu, HTV-u dala vrlo dobru ocjenu.
Na pitanje može li HDZ sa sebe skinuti odgovornost što je izabran Kazimir Bačić, kazala je da se ravnatelj bira u Saboru, a Bačić je 30 godina radio na HTV-u i moglo ga se promatrati kao profesionalca koji će raditi u korist HRT-a. Prve godine njegova mandata HRT je napravio iskorake u vezi s poslovanjem, ispunjavanjem ugovorih obveza.
Stanković je konstatirao da je Bačić tužio vlastite novinare za velike iznose zbog kritike, a ministrica je kazala da je to fenomen koji se događa i u drugim medijskim kućama te na razini EU-a.
– Na razini Ministarstva formirana je radna skupna u koju su uključeni predstavnici pravosuđa, sudbene vlasti, novinari, nakladnici, rekla je.
U mandatu naše vlade sloboda medija, prema ljestvici Europskog udruženja novinara, poboljšana je za 30 mjesta. Da nije bilo tih nerazumnih i neutemeljenih tužbi HRT-a, rezultati bi bili još bolji, rekla je. Zaključila je da je Vladi u interesu da napreduje na toj ljestvici.
Uza sve što se događa, kako da se građanima objasni da moraju plaćati pretplatu, upitao je Stanković spominjući razne inicijative u tom smjeru, među ostalim i predsjednikov prijedlog da se makne informativni program.
– Nemojmo o predsjedniku, on vas je nazvao Yutelom, osjećate li se vi Yutelovim novinarom?, odgovorila mu je.
Kažimir Varda, bivši potpredsjednik Stranke rada i solidarnosti, predložio je Kazimira Bačića, a HDZ je to podržao. Nije čudno što je sve ovo isplivalo van, vi ste to morali znati, rekao je Stanković.
Obuljen-Koržinek je rekla da europska regulativa uređuje obvezu da financiraju javne radiotelevizijske servise jer je to važno radi pluralizma u društvu, pa je pogrešno svoditi HRT na informativni program, to je tek manji dio proizvodnje. Pristojbu treba shvatiti kao instrument da se proizvode hrvatski sadržaji.
– Glavnog ravnatelja bira Sabor, došle su kandidature, Bačić je izgledao kao profesionalac. Ne sjećam se, možda je Varda bio u Odboru za medije koji predlaže ravnatelja. HDZ je tada za vrijeme pregovora iznjedrio zakon koji je imao vrlo demokratsku proceduru donošenja odluke o glavnom ravnatelju gdje su se trebali usuglasiti vladajući i oporba, rekla je.
– Kada sam radila na Zakonu o HRT-u 2009. i 2010., u jednom intervjuu sam rekla da mi je žao što Hrvatska nema kraljicu pa da ona imenuje ravnatelja HRT-a iza zatvorenih vrata i da završimo priču. Od 1990. do danas izvrtjeli smo 10-15 modela izbora i svaki je upao u problem. Zato je važno inzistirati na profesionalizmu, odgovornosti, praćenju ugovora, dodaje ministrica.
Kao mogući ravnatelj HRT-a spominje se Renato Kunić, kojem je ministričin suprug kum, a Bojan Glavašević kaže da bi u tom slučaju sve išlo pred Povjerenstvo o sukobu interesa, naveo je Stanković.
Na pitanje što ona misli i je li to otegotna okolnost, ako Kunić poželi biti ravnatelj, odgovorila je da nije stekla dojam da Kunić ima takvih ambicija. Njezin suprug bio je Kunićev kum prije 35 godina, a ona se za svog supruga udala prije 10 godina. Kunić je tada već izgradio karijeru na HRT-u, neovisno o njoj, te ne vidi nikakvu poveznicu. On sada zamjenjuje Bačića, jer tako propisuje Statut, ističe.
– Dok sam ja ministrica, iako ne utječem na bilo koji način na izbor, bilo bi loše da se kandidira.
Stanković je tada iznio navode iz Jutarnjeg lista da je Bačić navodno nekom u Ministarstvo kulture i medija u srpnju 2020. odnio dokumentaciju kako bi se njegovom navodnom kompanjonu u kriminalu Lončariću pomoglo da se ukine status kulturnog dobra na jednoj građevini. Obuljen-Koržinek rekla je da o tome ne zna ništa, da je to vidjela u medijima i tražila cijelu kronologiju vezano uz taj predmet, no nikakvih odluka o tome nije bilo. Je li on pokušao s nekim razgovarati ili nije, ne zna. Gradski zavod je zadužen za predlaganje statusa kulturnih dobara, ali tu promjene nema, rekla je.
Situacija u Glasu Istre
Izrazila je solidarnost sa svim novinarima koji izgube posao. Nije htjela komentirati situaciju u Glasu Istre, no dodala je da su svi svjesni da postoji problem u Hrvatskoj s netransparentnim financiranjem, posebno lokalnih medija.
– U prvom čitanju prošao je Zakon o elektroničkim medijima. Predložena su tri instituta: svi podaci o financiranju od strane javnih vlasti morat će biti javno objavljeni ako medije financira lokalna samouprava, odsad će se prema zakonu morati raditi prema javnom natječaju i morat će se objaviti javno.
U Nacionalnom planu oporavka i otpornosti predvidjeli smo posebnu alokaciju za financiranje medija, gdje će se sustav javne objave učiniti potpuno transparentnim. Tada će se moći vidjeti stoji li iza toga interes lokalnih ili nekih drugih vlasti ili neki drugi interes. Da bi sustav profunkcionirao, novinari unutar ceha moraju biti puno čvršći za određivanje prema takvim fenomenima, rekla je.
Ustvrdila je da bi ceh morao puno češće progovarati o različitim primjerima.
– Koliko su jaka tijela samoregulacije, toliko će biti jaki i slobodni mediji, rekla je.
Bit će redefiniran cijeli koncept koncentracije na medijskom tržištu. Ovo što se događao s N1 jako ju je iznenadilo, rekla je te istaknula da je to medij koji je kvalitetan i na kojem rade vrhunski profesionalci. No oni vrše nevjerojatan pritisak, kada se mijenja zakon, da se promijeni tako da se pogoduje njihovu vlasniku, koji je, kada je ulazio na hrvatsko tržište, znao kakva su pravila igre.
Takav pritisak još nije doživjela, nije naša odluka bila da se radi naplatni kanal, sad bi odjednom željeli drugačije i vrše pritisak.
– Ukinut ćemo vertikalnu integraciju, ali i mogućnost da se kanali koji imaju koncesiju vezuju u paketima uz naplatne kanale i da se potpuno te cijene formiraju na tržištu. Uvest ćemo obvezu ponude, tzv. Must Offer, gdje će se kanali koji imaju koncesiju morati nuditi svim teleoperaterima pod istim uvjetima, kaže.
Na pitanje kada se donese taj zakon, hoće li Telemach moći emitirati N1, ministrica je rekla kako ne želi o tome licitirati.
– Novi će koncept u zakonu omogućiti redefiniranje pitanje koncentracije. Tu se moraju uzeti u obzir svi mediji, tiskani i elektronički, ali i platforme na zahtjev. Bit zakona je da se pomalo deregulira klasične medije, a da se reguliraju oni sadržaji koje sve više konzumiramo, a to su sadržaji na zahtjev, naglašava.
R.I: /Foto: hrt
