Tomislav Karamarko, bivši potpredsjednik Vlade koji se već gotovo 10 godina ne bavi aktivnom politikom, nakon višemjesečne šutnje oglasio se podužom objavom na Facebooku.
Povod za Karamarkov istup je Dan antifašističke borbe, a bivšeg šefa HDZ-a zasmetalo je svečano obilježavanje tog dana. Objavu bivšeg čelnika HDZ-a prenosimo u cijelosti.
“Danas je 22. lipnja Dan antifašističke borbe. Po kriterijima historiografskog znanstvenog pristupa naziv tog praznika zaslužuje kraticu “tzv”. Ipak, logorska vatra je upaljena, totem podignut, a svečani ratnički ples ne posustaje. Oblaci bunike nadvili su se nad Hrvatskom, a lule pomirbe odavno bačene u neki od Tomaševićevih koloritnih kontejnera.
Unatoč ratničkim bojama, raspoznajemo poznata lica vrijednih povjesničara dnevno-političke primjene, Habulinovu mladež, nekakve besmrtne odrede i političare opće prakse. Odijela i crvene kravate donešene iz kemijskih čistionica, vijenci na sve strane, a usta prepuna prvog gerilskog, partizanskog odreda u Europi. Jedino se nisu uspjeli dogovoriti koliko ih je taj dan zdimilo u šumu Brezovicu – 8,9,24 ili 76.
Spomenimo ipak neke relevantne činjenice. Prva gerilska postrojba u Europi koja se suprostavila njemačkom okupatoru osnovana je u ožujku 1940. pokraj sela Husicka u Poljskoj, a vodio ju je bojnik Henryk Dobrzanski-Hubal. Ti hrabri borci, njih 180, borili su se i pružali snažan otpor Nijemcima. Poraženi su i likvidirani kod mjesta Opoczno 30.travnja 1940.
Pretpostavljam da su naši današnji tulumaši čuli za pakt Ribbentrop-Molotov, sklopljen 23. kolovoza 1939.? Tim sporazumom dva zločinačka, nakaradna, totalitarna režima, komunizam i nacizam, predvođeni dvojicom luđaka izvršili su podjelu interesnih sfera u nezavisnim zemljama Finskoj, Estoniji, Latviji, Litvi, Poljskoj i Rumunjskoj. Nakon toga Njemačka je napala Poljsku 1., a Sovjetski Savez ju napada 17. rujna 1939.
Što su tada radili hrvatski “revolucionari”? Gdje im je bio čelnik, zločinac JB Tito? Grijali su se uz velikog ruskog medvjeda dok je sa svojim saveznikom Hitlerom započinjao krvavi pir u Europi. Jer zapovijedi su stizale iz Moskve.
Srećom saveznici su se ipak posvađali. Drugovi habulinoidi, sudionici kumrovečkog maskenbala, vi balegari koji pričate o zločincu Titu kao brendu (?) dužni ste neke odgovore.
22. lipanj, kao Dan antifašističke borbe obilježava se od 1991., dakle od osamostaljenja Hrvatske, zbog nategnute simbolike. Do tada se slavio 27.srpnja.
Odlučite konačno kad ste pokazali mišiće i ustali, 27.srpnja 1941. kad je izvršen pokolj Hrvata u Srbu i okolici ili 22. lipnja kad je propao savez tate Staljina s Hitlerom?”, napisao je Karamarko.
D.M. /Foto: FaH
