Otkriće u središnjoj Bosni, britanska tvrtka u Varešu pronašla velike zalihe zlata

srpanj 9, 2018 maxportal
Share Button

Adriatic Metals, australsko-britanska tvrtka koja već pet godina istražuje rude i minerale u okolini Vareša, gradiću 50-ak kilometara sjeverno od Sarajeva, došla je do rezultata prema kojima se ispostavilo da Vareš “leži” na tonama zlata, piše portal Klix.ba.



Otkriće je povećalo je vrijednost dionica te firme na australskoj burzi, a nakon probnih bušotina i istražnih radova  Adriatic Metals je utvrdio da jedna tona iskopnog materijala na lokalitetu Rupice sadrži 4,6 grama zlata, 500 grama srebra, 0,9 posto bakra te druge rude.

Pomoćnik načelnika za prostorno uređenje, urbanizam privredu i financije Ermin Musa u razgovoru za Klix.ba je kazao kako su na lokalitetu Vareša i ranije postojali rudnici olova, cinka i barita, a da su 2013. godine počela istraživanja tla u okolini Vareša.

“U posljednjoj dodjeli koncesije odobrena su istraživanja i eksploatacija olova, cinka i barita. Radi se na eksploataciji na ova tri materijala, a ukoliko bi se prilikom istraživanja pronašli i drugi materijali, firma je dužna to prijaviti ministarstvu koje bi poduzelo dalje aktivnosti”, pojasnio je Musa.

Koncesija je dodijeljena na 25 godina, od čega je pet godina planirano za istražne radove koji se još uvijek provode. Musa je kazao kako bi, ako se otkriju veće količine zlata, život u Varešu postao ljepši.

“Ako budu utvrđene rudne rezerve koje su isplative za eksploataciju, otvorenjem rudnika bi došlo do velikih investicija i zapošljavanja. Vareš trenutno na Zavodu za zapošljavanje ima oko 1.200 nezaposlenih osoba, a s ovim projektom bi sigurno još tražili i radnu snagu iz drugih gradova”, dodao je Musa.

Foto: Adriatic Metalas

Istraživači 
Adriatic Metalsa, čije je europsko sjedište u britanska  Cheltenhamu, osim na lokalitetu iskopa Rupice, zlato je pronašli i na lokalitetu Juraševac, koje je od Rupica udaljen jedan kilometar, a sumnja se da su ove dvije rude povezane u jedan veći sustav te da postoje puno veće količine vrijednih ruda.

U mjestu Rupice je još prije stotinjak godina bio rudnik zlata koji je koristila Austro Ugarska. Načelnik Vareša, Marošević,  između redova je natuknuo da oko mjesta postoji jedna ruda koja bi mogla biti vrednija od zlata.

Ne mogu vam reći o kojoj se radi jer me na to obvezuje ugovor o tajnosti istraživanja koji je općina potpisala s istraživačima, no uskoro će se znati o čemu je riječ. Izaći će i najnoviji rezultati istraživanja Adriatic Metalsa, koji su mi neslužbeno rekli da su puno bolji od prvih, tako da bi priča o zlatu na području Vareša mogla dobiti još veće dimenzije.

Bio bih neskroman kad bih rekao da mi ne imponira to što se sve događa u vrijeme moga mandata, ali ono što bih najviše volio je da od svega ovoga o čemu pričamo najviše koristi imaju moju sugrađani i stanovnici cijele općine.

Marošević ističe kako su svjesni da su ovakva istraživanja i eksploatacija skupi i da ih ne mogu sami napraviti te da će se, kao i u bližoj prošlosti, time baviti oni koji dođu sa strane.

– Nadamo se da ćemo i mi umjesto zlatnih poluga dobiti malo zlatne prašine – rekao je Marošević.

Spomenik rudaru u Varešu/foto: pxll

U Varešu i danas postoje  postoje tragovi da se tu kopala željezna rudača i talilo željezo još u antičko vrijeme.  Vareško selo Dubošticu kralj Tvrko je smatrao riznicom svoga kraljevstva jer je bilo središte rudarstva toga kraja. Turska vlast je mnogo držala do vareškog kraja, jer su obrtnici radili vrlo dobro i nadaleko su bili poznati njihovi proizvodi. S dolaskom Austrije u Bosnu, Vareš doživljava preporod u privrednom pogledu. Austrija iskorištava rudu na industrijski način, gradi dvije visoke peći i od tada počinje ekonomski uspon Vareša.

Za turske uprave rudarstvom i kovačijom bave se isključivo katolici, Hrvati. U Vareš su se doselili i saski rudari, a o tome svjedoče i stari nazivi kao Saški potok. U okolini Vareša u mjestu Karići (Vareš) se nalazi najstarija džamija o kojoj postoje mnoge legende tj. o njenom graditelju Karić-dedi. U Varešu je i najstarija katolička crkva u Bosni Hercegovini, Sv. Mihovila Arkanđela, a građena je na temeljima one iz doba srednjovjekovne Bosne.

Uz nju postoji nova, velebna župna crkva Sv. Mihovila, koja je početkom ovoga vijeka dobila svoj današnji izgled. Vareški župni ured posjeduje i danas jedne od najstarijih matica u Bosni i Hercegovine, prva potječe iz 1643. godine, a pisane su i bosančicom, latinskim i bosanskim jezikom.

Varšani se danas s tugom sjećaju prijeratnih vremena kad je grad Vareš, gradić s nešto manje od šest tisuća stanovnika (Hrvati si čili većini  – 52 posto), a u industrijskom sektoru i trgovini imao je 5,5 tisuća zaposlenih.

M. Marković/foto: Ilustracija

Komentari
Share Button