Zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić uputila je u službenu proceduru Europskog parlamenta pitanje Europskoj komisiji vezano za povijesne temama školskim knjigama u Srbiji
Učenici trećih razreda gimnazije u Srbiji od 2007. godine usvajaju povijesno gradivo iz udžbenika srbijanskog povjesničara Radoša Ljušića po kojem su Srbi sve i svuda.
U udžebniku piše: “Iako su svi u etničkom podrijetlu Srbi, njih često nazivaju po imenu teritorija na kojemu žive – Crnogorci, Banaćani, Slavonci, Dalmatinci.” Slične stavove vrlo često iznose visoki predstavnici Srpske pravoslavne crkve kkoji će rijetko somenuti riječ Hravtska, ( država Hrvatska, Republika Hrvatska) navodeći Dalmacaija, Slavonija, Lika, Kordun …
Pisano pitanje za Europsku komisiju koje je zastupnicaTomašić uputila jeu službenu proceduru Europskog parlamenta glasi:
Učenici trećih razreda gimnazija općeg te društveno- jezično smjera u Srbiji od 2007. godine povijest uče iz udžbenika istaknutog srbijanskog povjesničara Radoša Ljušića.
„Iako su svi u etničkom podrijetlu Srbi, njih često nazivaju po imenu teritorija na kojemu žive – Crnogorci, Banaćani, Slavonci, Dalmatinci“ – citat je iz udžbenika.
Već deseta generacija gimnazijalaca uči da je glavnina Slavena pravoslavne, katoličke i muslimanske vjeroispovijesti na jugoistoku Europe srbijanskog podrijetla, čime se osporava posebnost drugim narodima bez ikakve znanstvene osnove i sije sjeme nekih budućih sukoba.
Navedeni stavovi uvelike su inspirirani te se naslanjaju na velikosrpski imperijalizam 19. stoljeća, posebice na teze Vuka Karadžića koji je tvrdio da su svi štokavci Srbi, a da su jedino čakavci pravi Hrvati.
Osim ovih teza, udžbenik obiluje nebrojenim duboko sugestivnim, etnocentričnim, iracionalnim, pseudoznanstvenim i nerijetko puko šovinističkim tezama i karakterizacijama susjednih naroda i pripadnika drugih vjeroispovijesti.
Budući da je proces analitičkog pregleda zakonodavstva (screening) za Srbiju otvoren 2013. godine, te posebice u svjetlu privremenog zatvaranja poglavlja 25. i 26. (znanost i istraživanje te obrazovanje i kultura); Europsku komisiju želim pitati kakav stav ima prema navedenom sadržaju udžbenika odobrenog od strane srbijanskog Ministarstva znanosti, obrazovanja i tehnološkog razvoja?
Na pitanje očekuje li reakciju Europske komisije Tomašić je za portal narod odgovorila:
“Komisija će nekako morati reagirati. Hrvatska je jedna od članica EU koja mora pristati na svako poglavlje da Srbija može ići dalje. Hrvatska može to i zaustaviti samo treba imati petlju.”
“Mi znamo što su radili i gdje su bili Aleksandar Vučić i Ivica Dačić 90-ih godina. Vidimo što Vulin radi i što govori. Oni dolaze u Hrvatsku, govore što žele, rade što žele. Netko tome treba stati na kraj. Ako žele biti dio uljuđene Europe moraju se početi uljuđeno ponašati i poštivati svoje susjedstvo”, zaključuje Ruža Tomašić.
MP/foto:
