Trideset i prva je obljetnica najvećeg ratnog zločina nad Hrvatima u BiH koji se dogodio u selu Briševo kod Prijedora. Između 24. i 25. srpnja 1992. godine u ovom selu ubijeno je 67 mještana, što se smatra najvećim stradanjem Hrvata u jednom danu u proteklom ratu u Bosni i Hercegovini.
Pokolj u selu Briševu je ratni zločin počinjen početkom rata u BiH 24. i 25. srpnja 1992. nad Hrvatima u župi Stara Rijeka, četiri kilometra južno od Prijedora.
U selu “izbrisanoga” imena kod Prijedora zvjerski je ubijeno 67 Hrvata tog mjesta. Pokolj u Briševu 1992., hrvatskom selu između Prijedora i Sanskog Mosta počinili su pripadnici 5. Kozaračke brigade i 6. Krajiške brigade iz Sanskog Mosta, što je jedno od najmasovnijih stradanja Hrvata u jednom danu tijekom proteklog rata na području Bosne i Hercegovine
Smaknute su čitave obitelji Briševa: Matanovića 13, Buzuka 10, Ivandića devetero, Marijana sedmero, Mlinara i Komljena po petero… U pokolju su ubijeni i otac Mladen Matanović, te dva sina: 16- godišnji Ervin i 18-godišnji Johan Matanović. Preživjeli svjedoci tvrde da su zločini strašni i da su u njima stradale cijele obitelji.
Prije ubojstva gotovo sve žene su silovane, a muškarci masakrirani odsijecanjem noseva, spolnih organa, ušiju…te drugim neopisivim načinima mučenja…
Najmlađa žrtva bio je 14-godišnji Ervin Matanović, a najstarija 81-godišnji Stipo Dimač i , nažalost, može se slobodno reći kako nitko izvan Briševa nije čuo za te stradalnike i mučenike.
Danas, 31. godinu poslije, samo jedna činjenica boli skoro jednako kao pokolj nad nevinim ljudima, a to je šutnja javnog mnijenja, a posebice hrvatskih medija i službene hrvatske politike u BiH.
Proporcionalno gledano koliko medijske pozornosti dobiju drugi zločini u BiH, a posebice pojedini zločini nad Bošnjacima i Srbima, može se slobodno reći da Briševo kao mjesto sjećanja i pijeteta ne postoji.
RTV HB/Foto: Nedjelja.ba
