Ni kad su granate padale po Zagrebu i pucalo se po odašiljačima, nikad nije nestalo slike i tona niti je sekundu kasnio Dnevnik HRT-a.
“Avioni JNA raketirali su naš odašiljač na Sljemenu i pogodili njegov najosjetljiviji dio, ključan za distribuciju televizijskog programa. Ali mi smo u roku četiri minute uspjeli sve osposobiti, jer smo uvijek imali pripremljene alternative“, kazao je za Novi list Antun Vrdoljak, ratni ravnatelj HRT-a, komentirajući dugotrajni prekid programa na HRT-u u utorak.
Prije godinu dana medijsku senzaciju izazvao je ‘kapitalni’ kvar na HRT-u kada je u srpnju prošle godine, zbog kako su tada rekli, ‘teške havarije’, središnji Dnevnik kasnio 12 minuta, a emitiran je iz zamjenskog studija.
Tada su medijima odgovarali da se takva situacija nije dogodila ni u najtežim ratnim vremenima.
U utorak se pak dogodila apsolutno nevjerojatna stvar, između 15 i 16,45 sati nije bilo programa niti na jednom od četiri HRT-ova televizijska kao ni na nacionalnim radijskim kanalima.
Brojni su gledatelji najprije pomislili da im ne valjaju uređaji.
HRT-u se ugasila i internetska stranica. Javna radiotelevizija po svemu sudeći nije u stanju osigurati normalno emitiranje svojih programa. Na društvenim mrežama nakon pada emitiranja reagirali su brojni korisnici, a od HRT-a nije bilo informacija o tome što se dogodilo, bez obzira na brojne novinarske upite.
Osvanula je tek nakon više od sata poruka s isprikom u kojoj su za sve okrivili “poteškoće u napajanju električnom energijom”, i nastavili kao da se nije zbilo ništa naročito.
“Moja supruga je pomislila da nam se odjednom televizor pokvario. Meni je to nerazumljivo i još ne mogu vjerovati da im se ovo dogodilo”, rekao u četvrtak Antun Vrdoljak, ratni ravnatelj HRT-a između 1991. i 1995. godine za Novi list.
Razlog njegove nevjerice je činjenica da je tijekom Domovinskog rata, u daleko težim okolnostima nego što su današnje, nezamislivo bilo da HRT prekine s emitiranjem.
“Kao prvo, Dnevnik nam nikad nije kasnio niti sekunde. Po Dnevniku se moraju moći namještati satovi. Drugo, samo jednom je, i to na četiri minute i samo u nekim dijelovima zemlje, nestalo televizijskog programa. Avioni JNA raketirali su naš odašiljač na Sljemenu i pogodili njegov najosjetljiviji dio, ključan za distribuciju televizijskog programa. Ali mi smo u roku četiri minute uspjeli sve osposobiti, jer smo uvijek imali pripremljene alternative.
Znam da se taj dan u generalštabu u Beogradu vodila rasprava kako je moguće da, nakon svega, programa HTV-a nije bilo samo četiri minute u dijelovima Hrvatske. To je sve što pamtim iz Domovinskog rata, drugog ničeg sličnog nije bilo, ispričao je Vrdoljak za Novi list. Naglašava da je tih godina HTV praktično svaki dan imao po nekoliko sati izvještaje sa svih frontova u Hrvatskoj i da je sve ipak funkcioniralo.
“Zamislite samo da nam se, dok je Vukovar bio opkoljen, dogodio prekid svih televizijskih i radijskih programa. Narod bi mislio da je sve gotovo, da je JNA već zauzela i državnu radioteleviziju. Sada nismo u ratu, ali, što, recimo, da je negdje izbio velik požar dok HRT u utorak nije ništa emitirao”, nije se bivši čelni čovjek HRT-a Vrdoljak prestajao čuditi kolapsu na Prisavlju.
Premda je, kaže, svjestan da je “možda ružno govoriti o mjestu s kojeg je čovjek otišao”, ističe da je “dosta šutio”.
“U mojem smo mandatu na svim pozicijama imali odlične, stručne ljude i totalno se znalo tko što radi. No, u konačnici je odgovornost za cijeli sustav, što je i logično, bila na meni kao ravnatelju. Kakve to sposobnosti ima današnji glavni ravnatelj HRT-a? Znam da je radio u tehnici, ali onda mu je, evo, na više od sat vremena nestao program“, sugerira Vrdoljak tko je kriv za nezapamćenu blamažu HRT-a.
MP/Foto:hrt
