Samo nekoliko tjedana prije planiranog završetka pregovora o pristupanju EU, zemlji kandidatkinji za EU, Crnoj Gori, prijeti blokada od strane susjedne Hrvatske, piše austrijski Kurier
Neka pregovaračka poglavlja se “prebrzo zatvaraju”, rekao je nedavno hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman tijekom posjeta Crnoj Gori. Tamo je također iznio opsežne zahtjeve u vezi s bivšom jugoslavenskom vojnom imovinom, izvještava hrvatska novinska agencija Hina.
Promatrači su to protumačili kao jedva prikrivenu prijetnju veta od strane hrvatskog ministra vanjskih poslova. Put Hrvatske u članstvo EU bio je gotovo godinu dana blokiran od strane njezinog sjevernog susjeda Slovenije, koji je inzistirao na rješavanju spora oko jadranske granice. Naknadno je dogovoren arbitražni proces pod posredovanjem EU, iz kojeg se Hrvatska kasnije povukla.
Bilateralni sporovi između Hrvatske i Crne Gore dugo tinjaju, uključujući i oko razgraničenja na južnom Jadranu. Zagreb također zamjera susjedu zbog sudjelovanja u opsadi Dubrovnika tijekom rata početkom 1990-ih. Crnogorski i srbijanski vojnici tada su zajednički granatirali grad svjetske baštine. Nadalje, hrvatski ratni zarobljenici bili su internirani i zlostavljani u Crnoj Gori.
Zagreb tvrdi da mu pripada stotine vojnih plovila
Grlić Radman je to izjavio prošlog četvrtka na komemoraciji u kampu Morinj, gdje je položio vijenac zajedno sa svojim crnogorskim kolegom Ervinom Ibrahimovićem. Prema njegovim riječima, Hrvatska traži ne samo povrat školskog broda Jadran iz Crne Gore, već i drugu vojnu imovinu. Ta imovina ima ukupnu vrijednost od 2,7 milijardi eura.
“U svibnju 1990. nekoliko tjedana prije proglašenja neovisnosti Hrvatske od Jugoslavije – u Hrvatskoj je bilo 207 brodova, a u Crnoj Gori 30. Godinu dana kasnije, situacija je bila obrnuta – 207 u Crnoj Gori, a 30 u Hrvatskoj“, rekao je Grlić Radman.
Hrvatski ministar vanjskih poslova očito je mislio na brodove jugoslavenske mornarice. Hrvatska i Crna Gora bile su dvije od šest republika komunističke Jugoslavije. Dvije druge države – Bosna i Hercegovina i Slovenija – također imaju pristup moru, dok su se Srbija i Makedonija nalazile u unutrašnjosti.
Države nasljednice Jugoslavije dogovorile su podjelu državne imovine tijekom pregovora u Beču 2001. godine, ali vojna imovina je bila isključena. Ona je uglavnom pripala Srbiji, koja također traži članstvo u EU. Ostale države nasljednice žele odštetu za to. Zahtjev Hrvatske za odštetu od Crne Gore na toj osnovi je iznenađujući, piše austrijki dnevnik.
Podgorica bilježi neočekivanu potražnju
Crnogorski ministar vanjskih poslova Ibrahimović u petak je izjavio da zahtjevi koje je postavio njegov hrvatski kolega nikada nisu službeno komunicirani. Istodobno je naglasio da to pitanje treba izostaviti iz pristupnih pregovora.
Kada je prije četiri godine preuzeo dužnost, na svom je stolu s Hrvatskom zatekao “desetke otvorenih pitanja”.
“Ovo pitanje tada nije bilo na mom stolu, a ni danas nije”, rekao je Ibrahimović. Posljednjih godina bilo je moguće riješiti pitanja koja su u to vrijeme bila “daleko od rješenja”, naglasio je crnogorski ministar vanjskih poslova. “Bilateralna pitanja rješavamo bilateralnim kontaktima, a naš proces pristupanja trebao bi napredovati provedbom reformi.”
Bilateralna komisija trebala bi se prvi put sastati sljedećeg petka kako bi raspravljala o statusu vojnih objekata. Crnogorski ministar obrane, Dragan Krapović, također će sudjelovati na sastanku u Zagrebu.
Obje zemlje su članice obrambenog saveza NATO. Hrvatska se pridružila EU 2013. godine, a Crna Gora ima za cilj zaključiti pregovore prije kraja godine i postati 28. članica EU 2028. godine, zaključuje austrijski dnevnik.
M.M. /Foto: N1
