Samo dan nakon što je u nedjelju većina sudionika sastanka s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom načelno prihvatila dokument zamišljen kao potpora putu BiH prema EU, počele su u toj zemlji optužbe za izdaju i posve različite interpretacije i očekivanja od tog teksta.
Srpski član BiH Predsjedništva Milorad Dodik, koji je čelnik SNSD-a, izjavio je kako je dokumentom “Politički sporazum o načelima za osiguranje funkcionalne Bosne i Hercegovine koja napreduje na europskom putu” poraz doživio kolega iz državnog vrha Željko Komšić.
O tom dokumentu dogovor su postigli čelnici 12 bošnjačkih i srpskih stranaka u nedjelju navečer nakon sastanka s Michelom.
“Komšić je bio najnervozniji. I najgori. Ovaj dokument je njegov potpuni poraz. Znamo da bježi od priče o konstitutivnosti i u dokumentu to stoji”, rekao je Dodik. Pojasnio je kako je za izbornu reformu potrebno provesti sve odluke stranih i domaćih sudova.
Nije dugo trebalo očekivati Komšićev odgovor koji je ustvrdio da se dokumentom iz Bruxellesa “predviđa ukidanje domova naroda” iako to nigdje eksplicitno ne stoji.
Pojasnio je kako je konstitutivnost triju naroda spomenuta tek u preambuli dokumenta, te je protumačio kako članstvo u EU podrazumijeva ukidanje tih odredbi. Po Komšiću, jedini razlog za nervozu trebaju imati Dodik i predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a Dragan Čović budući da EU inzistira na “nesmetanoj provedbi izbornih rezultata na svim razinama”.
Čak iako kampanja za izbore nije započela, stranke u BiH međusobno se optužuju za izdaju nacionalnih interesa, BiH, Daytona i drugih načela, što je redoviti politički folklor u toj zemlji.
Čelnik najveće srpske oporbene stranke Mirko Šarović, iako pozvan, nije se odazvao sastanku u Bruxellesu. Današnji istup iskoristio je za kritiku Dodika i vladajućih srpskih stranaka, dajući potporu Rusiji. Usprotivio se formulaciji u dokumentu da će BiH slijediti vanjsku politiku Europske unije što po njemu znači da su Dodik i vladajući pristali na osudu agresije na Ukrajinu.
“Za nas je neprihvatljiv stavak o praćenju i preuzimanju politike sankcija EU. Znači, mi iako nismo kandidat, obvezujemo se da ćemo pratiti politiku EU-a o sankcijama. U ovom slučaju to je Rusija”, naveo je Šarović.
Čelnik vodeće bošnjačke stranke SDA Bakir Izetbegović ocijenio je kako su sporazumom upućene poruke protiv blokada države.
“Nadam se da jučerašnji sastanak u Bruxellesu predstavlja kraj nerazumnih blokada koje su u proteklom razdoblju svima nanosile štetu i da će se svi koji su prihvatili sporazum, ali i oni koji to nisu uradili, pridržavati njegovih načela”, rekao je Izetbegović.
O dokumentu iz Bruxellesa oglasili su se i iz američkog veleposlanstva u Sarajevu. Pozdravili su napore EU-a te su kritizirali političare iz BiH, navodeći kako “imaju slabe rezultate u korištenju prilika da BiH povedu naprijed kroz provedbu reformi”.
“Oni koji ne ispune svoja reformska obećanja i umjesto toga nastave sprječavati BiH da ispuni svoj puni potencijal, trebali bi biti pozvani na odgovornost”, zaključili su iz veleposlanstva SAD u BiH.
Iako je doputovao u Bruxelles, zbog sudjelovanja Željka Komšića na sastanku, za kojega Hrvati smatraju da je izabran glasovima Bošnjaka na poziciju hrvatskog člana BiH Predsjedništva, sastanku nije nazočio Dragan Čović.
On je u izjavi za medije ocijenio dokument koji je predložila EU prihvatljivim, ali uz dvije izmjene kojima se poziva na sporazume političkih stranaka iz 2013. i 2020. vezano uz legitimno političko predstavljanje Hrvata, odnosno sprječavanje preglasavanja toga naroda.
