Nakon što je predsjednik Sabora i čelnik MOST-a Božo Petrov osobno podnio kaznenu prijavu protiv uprave Agrokora te Ivice Todorića, i to zbog sumnji u kazneno djelo lažiranja financijskih izvješća, Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu zatražilo je od policije da provede izvide u slučaju „Agrokor“, potvrdila je policija.
Božo Petrov podnio je Kaznena prijavu protiv uprave Agrokora i Ivice Todorića zbog sumnji u kazneno djelo lažiranja financijskih izvješća o poslovanju Todorićevog koncerna. Zastupnik Živog zida Ivan Pernar u Saboru je također pozvao Ministarstvo financija i institucije da izvrše nadzor nad gazdom Agrokora Ivicom Todorićem.
Aktaualni ministar financija Zdravko Marić bio je izvršni direktor Agrokora zadužen za financije, a prije dolaska u Agrokor obnašao je dužnost državnog tajnika u Ministarstvu financija Republike Hrvatske te u isto vrijeme dužnost predsjednika Nadzornog odbora Hrvatske poštanske banke čije je dionice 2015.g. kupio Ivica Todorić preko svoje tvrtke Agrokor projekti d.o.o., a koju je potom prenio u vlasništvo svoje tvrtke u Nizozemskoj koja je vlasnika 95% dionica koncerna Agrokor.
VEZANI SADRŽAJ:
- Kako je Todorićev Agrokor projekti maznuo Hrvatsku poštansku banku
- Državno odvjetništvo štiti kriminal u HPB-u i Hrvatskoj narodnoj banci
- Direktor HPB-a Maletić ministru Mariću dao kredit 1,27 mil. kn po 4%, on njemu plaću od 44.000 kn
- PRESUDA BANKARU: Osuđen Čedo Maletić, prevario i banku i državu
Dopustiti Ivici Todoriću kupnju dionica Hrvatske poštanske banke u okolnostima kada dugovi koncerna Agrokor premašuju 45 milijardi kuna, odgovornost je i Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, i Hrvatske narodne banke, i Vlade Republike Hrvatske pod vodstvom Zorana Milanovića, ali u najvećoj mjeri Državnog odvjetništva. Kolika je izloženost Agrokora i s njim povezanih osoba prema Hrvatskoj poštanskoj banci, nije poznato.
Prema dostupnim informacijama radi se o više desetaka milijuna EUR-a, a moguće i znatno više.
TKO JE ZAPRAVO SANI LJUBIČIĆ, ŽUPANIJSKA DRŽAVNA ODVJETNICA U ZAGREBU?
Mladen Bajić, Sani Ljubičić, Dinko Cvitan
Sani Ljubičić, bivša zamjenica ravnatelja USKOK-a Dinka Cvitana, sada županijska državna odvjetnica u Zagrebu imenovana je na čelno mjesto Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu nakon dolaska Cvitana na mjesto mjesto glavnog državnog odvjetnika.
Javnosti je poznata po slučaju tzv. „HPB Bankomat“ kojeg je pokrenula 2009.g., a koji postupak pred Županijskim sudom u Zagrebu je razotkrio kriminal unutar državnog odvjetništva i USKOK-a zbog čega su Ministarstvu pravosuđa podnijete brojne prijave koje su i javno objavljene.
Maxportal je već objavio više prijava upućenih Ministarstvu pravosuđa RH, svim nadležnim tijelima i institucijama, Republike Hrvatske te svim saborskim zastupnicima vezano uz nezakonitosti i nepravilnosti u radu Županijskog državnog odvjetništva, Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta i Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. Objavljeno je da su Mladen Bajić, Sani Ljubičić, Dinko Cvitan, Boris Koketi, Saša Manojlović, Željka Pokupec i Sunčice Blažević kao službene osobe u razdoblju 2009.g. – 2016.g. sakrivale službenu dokumentaciju iz spisa istrage, plaćale sudske vještaka po 11 puta većim cijenama od propisanih čineći štetu državnom proračunu u iznosima od više stotina tisuća kuna, te su javnosti predočeni i dokumenti, pa i video-zapisi koji to dokazuju.
Teško je i nabrojati sve prijavljene nezakonitosti i nepravilnosti u radu bivše zamjenice ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić i ostalih odgovornih unutar Državnog odvjetništava zbog čega su Ministarstvu pravosuđa podnijete prijave i zahtjevi za provođenje inspekcijskih nadzora.
Između ostalog, prijave su podnesene zbog kršenja zakona, zakonom propisanih procedura i zakonom propisanih rokova pri provođenju istražnih radnji i donošenju državno-odvjetničkih odluka, kršienja zakone i Poslovnika državnog odvjetništva koje je donijelo ministarstvo pravosuđa na prijedlog glavnog državnog odvjetnika, te počinjenja kaznenih djela krivotvorenja službenih ili poslovnih isprava kažnjivo po čl. 279, st. 1 i 2 KZ-a, ovjeravanja neistinitog sadržaja kažnjivo po čl. 281, st. 1 i 2 KZ-a, oduzimanje ili uništenje službenog pečata ili službenog spisa kažnjivo po čl. 318 KZ-a, sprečavanja dokazivanja kažnjivo po čl. 306, st. 1 i 2 KZ-a, lažnog prijavljivanja kaznenog djela kažnjivo po čl. 304, st. 1 i 2 KZ-a, zlouporaba položaja i ovlasti kažnjivo po čl. 291, st. 2 KZ-a, i dr.
Maxportal je već objavio više dokumenata i video zapisa o kriminalnoj sprezi državnog odvjetništva i USKOK-a sa sudskim vještacima iz Splita koja vodi do čelnih ljudi državnog odvjetništva i USKOK-a, bivšeg glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, bivšeg ravnatelja USKOK-a sada glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana, te glavnog operativca tzv. „HPB Bankomat“ bivše zamjenice ravnatelja USKOK-a Sani Ljubčić. Vještačenje u predmetu „HPB Bankomat“ koje je naručio Mladen Bajić telefonskim putem od svog dugogodišnjeg poznanika Ante Blaževića kojeg poznaje više od 20 godina što je i sam vještak Blažević potvrdio pred Županiojskim sudom u Zagrebu plaćeno je po cijeni 11 puta većoj od propisane čime je državni proračun oštećen za više stotina tisuća kuna.
Inače, vještak Ante Blažević poznat je i po tome što je u vrijeme izrade vještačenja 2010.g. pa sve do 2015.g. obnašao dužnost predsjednika Uprave nedavno posrnule Banke Splitsko Dalmatinske koja se nalazila u suvlasništvu Ecije Bajić Kuljiš, supruge glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića.
Otuđenje državnog novca i raspolaganje s njime kao da je privatni, zajednička je karakteristika načina poslovanja Agrokora i Državnog odvjetništva, pa nema razloga sumnjati da će i istraga biti i stručna, i učinkovita.
KRIMINALNE RADNJE ČEDE MALETIĆA I TOMISLAVA VUJIĆA POD ZAŠTITOM DRŽAVNOG ODVJETNIŠTVA!
Maxportal je već objavio dokumente iz kojih proizlazi da su bivši predsjednik uprave HPB-a Čedo Maletić i članovi Uprave HPB-a nezakonito isplaćivali stotine tisuća kuna na svoje privatne račune na ime plaća protivno Odluci Vlade Republike Hrvatske iz 2009.g. koja je definirala maksimalni iznos mjesečnih primanja za državne dužnosnike, osobe zaposlene u državnim tvrtkama, tijelima i institucijama Republike Hrvatske.
Odluku Vlade Republike Hrvatske o ograničenju plaća potpisala je tadašnja predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor, a za provedbu Odluke Vlade RH bio je nadležan upravo sadašnji ministar financija Zdravko Marić koji je u to vrijeme obnašao dužnost državnog tajnika u Ministarstvu financija Republike Hrvatske, te koji je istodobno u razdoblju 2009.g. – 2011.g. bio i predsjednik Nadzornog odbora Hrvatske poštanske banke koji je predsjedniku Uprave HPB-a Čedi Maletiću odobrio isplate mjesečnih primanja u neto iznosu od gotovo 44.000 kuna mjesečno.
Tako je tadašnji predsjednik Uprave Čedo Maletić ostvario protupravnu imovinsku korist od više stotina tisuća kuna na teret poreznih obveznika. Koliku su protupravnu imovinsku korist na štetu državnog proračuna ostvarili ostali članovi Uprave Hrvatske poštanske banke na čelu s Čedom Maletićem, trebao je utvrditi USKOK, a što već godinama nije učinjeno unatoč i javno objavljenim dokumentima.
Već smo ranije pisali i o povlaštenim kreditima koje je Zdravku Mariću kao predsjedniku Nadzornog odbora HPB-a sa kamatnom stopom od 4% godišnje odobrio tadašnji predsjednik uprave HPB-a Čedo Maletić, iako su u isto vrijeme kamate po ostaliM kreditnim plasmanima Hrvatske poštanske banke fizičkim osobama iznosili 7,9%, godišnje a koja privilegirana kamatna stopa je protupravno ostala na snazi i nakon što je Zdravko Marić prestao obnašati čelno mjesto u Nadzornom odboru Hrvatske poštanske banke.
No, nadležna tijela i institucije nisu poduzeli ama baš ništa kako bi se spriječilo kriminal u Hrvatskoj poštanskoj banci pod vodstvom bivšeg predsjednika uprave HPB-a Čede Maletića i novog predsjednika uprave HPB-a Tomislava Vujića za vrijeme čijeg mandata su u bescjenje prodane dionice HPB-a tvrtki Agrokor projekti d.o.o. u vlasništvu Ivice Todorića.
Državnom odvjetništvu upućene su prijave o nezakonitostima i nepravilnostima u radu Uprave i Nadzornog odbora Hrvatske poštanske banke d.d., te Hrvatske narodne banke koja je zaštitila kriminal u HPB-u i nije poduzela odgovarajuće mjere kojim bi spriječila nezakonito otuđenje više od 6 milijuna kuna sa računa Hrvatske poštanske banke u korist privatnih računa bivšeg predsjednika uprave HPB-a Čede Maletića i dr.
U prijavama se između ostalog navodi da je uprava Hrvatske poštanske banke d.d. postupala protivno zakonu zbog ne iskazivanja sudskih sporova u financijskim izvješćima HPB-a na način propisan Zakonom o kreditnim institucijama i Odlukama HNB-a, te zbog ne iskazivanja rezervacija od strane uprave HPB-a po sudskim sporovima sukladno zakonu, Odlukama i pravilnicima HNB-a kojima je propisana obveza, način i visina rezervacija po sudskim sporovima.
Nadalje u prijavi se navodi kako adekvatnost kapitala Hrvatske poštanske banke d.d. od 6,8% predstavlja okolnost zbog koje je Hrvatska narodna banka imala obvezu odmah i bez odlaganja postaviti posebnu upravu ili povjerenika što od strane Hrvatske narodne banke protivno zakonu nije učinjeno, te isto pokazuje selektivnost u primjeni zakona i pravila koji očito ne vrijede jednako za sve.
Također, u prijavi se navodi kako je Hrvatska narodna banka odgovorna jer nije izdala rješenje o zabrani isplate dividende i bonusa uslijed pada adekvatnosti kapitala Banke ispod zakonom propisanog minimuma, te izvršenih dodatnih rezervacija utvrđenih od strane HNB-a što je rezultiralo nezakonitom isplatom 6,4 milijuna kuna otpremnine članovima Uprave Čedi Maletiću, Boženki Mostarčić i Tanji Šimunović (javna objava HPB d.d. 2014.g., str. 33), a koja isplata je izvršena nezakonitim postupanjem novog predsjednika Uprave HPB-a Tomislava Vujića i članice Uprave Dubravke Kolarić uz suglasnost predsjednika Nadzornog odbora Hrvatske poštanske banke d.d. Dražena Kobasa, iako je Banka iskazala gubitak u iznosu od 630.820.000,00 kuna.
Milijunima kuna državnog novca izbrisao se svaki trag, dijelom zbog nepostupanja Hrvatske narodne banke kao nadležne i odgovorne za zakonit i pravilan rad kreditnih institucija, dijelom zbog državnog odvjetništva koje štiti kriminal i u HPB-u i u HNB-u. I tako sve u krug, kao u slučaju Agrokor.
Rasprodajom imovine Banke iz stečajnih postupaka i predstečajnih nagodbi, te kroz prodaju potraživanja trećim osobama pokušava se zataškati kriminalne radnje uprave pod vodstvom Čede Maletića i Tomislava Vujića od više milijardi kuna, a u kojim malverzacijama su i brojni povlašteni krediti odobreni bivšim i sadašnjim političkim dužnosnicima.Kroz umanjenje vrijednosti nekretnina i netransparentnu prodaju potraživanja bez javne ponude Banka i nadalje rasporodaje imovinu pod zalogom Banke povlaštenim i unaprijed dogovorenim kupcima, kao što je to bio slučaj i s prodajom dionica HPB-a, a što će u konačnici po svemu sudeći dobiti i sudski epilog.
No, tek nakon smjene neodgovornih i nekompetentnih kadrova u Državnom odvjetništvu koji već godinama štiti kriminal i pljačku države. Jer, u protivnom, cijela država biti će privatizirano po hrvatskom modelu, kao što je to bio slučaj sa privatizacijom Hrvatske poštanske banke koju sada možemo preimenovati u hrvatsko-nizozemska poštanska banka dijelom u vlasništvu Ivice Todorića.
Ivice Todorića, koji je vlasništvo najvećeg hrvatskog ponosa zvan „Agrokor“ prenio u vlasništvo svoje tvrtke u zemlji tulipana, Nizozemskoj, kako bi se sa sjetom prisjetio početaka svog poslovnog uspona kada je imao cvjećarnicu iz koje je stekao milijune EUR-a početnog kapitala kojim je kasnije izrastao u koncern, i to ne bilo kakav.
Hrvatski koncern u kojem se prodaju hrvatski proizvodi, koncern u kojem rade najbolji hrvatski stručnjaci, intelektualci, a prije svega znalcii s posebnim naglaskom na ovo posljednje. Koncern koji educira i selektira kadrove i za rad u ministarstvima i tvrtkama u državnom vlasništvu, i za rad u tvrtkama u sastavu koncerna Agrokor, ali i obrnuto.
Tko ne bi dao poticaje i bespovratna sredstva takvom vlasniku i takvom koncernu koji su hrvatskom društvu već nebrojeno puta dokazali kako im je društveni interes iznad svega?
Ivica Todorić prijenosom vlasništva koncerna Agrokor u Nizozemsku, a Agrokor neplaćenim dugom od 45 milijardi kuna prema državi, dobavljačima, poljoprivrednicima, proizvođačima, malim i srednjim poduzetnicima.
D. Lukić/Foto:
