Vlada je izabrana protuustavno i sastavit će se protuustavno“, konstatirala je nova saborska zastupnica Karolina Vidović Krišto u HRT-ovoj emisiji Otvoreno koja će ostati u sjećanju po protestnom odlasku komunikacijskog stručnjaka Krešimira Macana iz studija.
Na pitanje voditelja Mislava Togonala zašto je konkretno ova Vlada protuustavna, Vidović Krišto je odgovorila:
„Tu govorim o 11. i 12. izbornoj jedinici koje su još prije devet godina odlukom Ustavnog suda proglašene protuustavnima. Nije bila zapravo potrebna ni ta odluka, ali evo imamo je, u prostoru je devet godina, znači svi su svjesno kršili Ustav.
Oni koji znaju čitati i pisati hrvatski mogli su već po temeljnim odredbama u članku 3. vidjeti da su hrvatski državljani jednaki, a u 11. i 12. izbornoj jedinici neki su jednakiji od dugih i to se događa na više razina.
Primjerice, ne može se jamčiti 3, 8, 15 ili ne znam koliko saborskih mandata, jer na taj način ti su birači jednakiji ili povlašteniji ili zakinutiji od ostalih birača hrvatskih državljana. Ovdje idemo čak i korak dalje. Predsjednik buduće vlade sastavlja čak i Vladu s tim protuustavnim 11. i 12. izbornim jedinicama – izbornoj jedinici narodnih manjina i tzv. dijaspore, iako svi znamo da dijaspora nikada nije imala pravo glasa, nego su to isključivo hrvatski državljani i onda dolazimo do još jedne razine kršenja Ustava koja traje godinama. Hrvatski državljani koji nemaju privilegije živjeti u Hrvatskoj, oni su apsolutno diskriminirani i kršen im je Ustav po pitanju mogućnosti izlaska na same izbore“.
Na kraju emisije, Vidović Krišto je, kako je rekla, citirala dva ulomka ustavne odluke:
„Ustavnopravno nije dopušteno unaprijed zakonom jamčiti i određivati broj zastupničkih mjesta za bilo koju manjinu po bilo kojoj osnovi: nacionalnoj, etničkoj, jezičnoj, spolnoj, dobnoj, obrazovnoj, strukovnoj, imovinskoj i drugima te da priznavanje unaprijed zajamčenih i osiguranih zastupničkih mjesta za pripadnike neke manjine u okviru općeg izbornog sustava po naravi stvari uzrokuju narušavanje jednakog biračkog prava unutar tog sustava“.
U nastavku teksta pozabavit ćemo se njenim tvrdnjama i odgovoriti na pitanje jesu li točne, piše Faktograf.
Ustavni sud priopćio je da su ovi izbori bili u skladu s Ustavom i zakonima
Najprije treba naglasiti da je Ustavni sud, na koji se Karolina Vidović Krišto poziva, nakon ovih izbora konstatirao da su oni provedeni u skladu s Ustavom i zakonima. Također, nigdje se u Ustavu ne navodi da zastupnici manjina imaju manje vrijedan mandat i ne mogu sudjelovati u formiranju saborske većine ili Vlade. Tvrdnja da su izbori izvedeni protuustavno i da se protuustavno formira Vlada je, dakle, netočna.
Vezano za odluke Ustavnog suda iz 2011. o kojima Karolina Vidović Krišto govori, potrebno je pojasniti kako je 29. srpnja 2011. Ustavni sud donio dvije usklađene odluke – jednu koja se odnosila na 2010. godine donesene izmjene Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i drugu koja se odnosila na iste godine doneseni Zakon o izboru zastupnika u Hrvatski sabor.
U oba tada svježe donesena zakona predviđalo se da se nacionalnim manjinama koje na dan njegova stupanja na snagu u stanovništvu RH sudjeluju s više od 1,5% stanovnika (srpska manjina) jamči najmanje tri zastupnička mjesta na temelju općeg biračkog prava. Nacionalne manjine koje u stanovništvu RH sudjeluju s manje od 1,5% stanovnika, pored općeg biračkog prava, na osnovi posebnoga biračkog prava imali su pravo izabrati pet zastupnika pripadnika nacionalnih manjina (dvostruko pravo glasa). Uz te dvije ključne promjene, nove su izmjene u kandidiranju predstavnika manjina favorizirale političke stranke, nauštrb udruga.
Sve je te izmjene Ustavni sud osporio te su one povučene i nisu stupile na snagu i danas se predstavnici manjina ne biraju na način kako je to tadašnjim izmjenama zakona bilo predviđeno.
Ustavni sud 2011.: pogrešni su izbori predstavnika manjina u svim jedinicama
Ustavni suci su smatrali da bi došlo do narušavanja jednakog biračkog prava građana – dio odluke koju je Vidović Krišto čitala – da su postojala unaprijed zajamčena mjesta za pripadnike manjina u okviru općeg izbornog sustava, odnosno kada bi se oni, kao i svi drugi zastupnici, birali u svim izbornim jedinicama, a što je bilo tadašnje zakonsko rješenje.
Upravo kako bi se izbjeglo narušavanje jednakog biračkog prava, pripadnici manjina biraju se u izdvojenoj biračkoj jedinici, jednako kao i pripadnici dijaspore, a koji ni nisu bili predmet tih odluka koje Vidović Krišto citira. Izbor zastupnika manjina u zasebnoj izbornoj jedinici, dakle, ne samo da nije protuustavan, već je uređen na taj način upravo zbog usklađivanja s odlukom Ustavnog suda.
Jednako tako, ustavni suci su smatrali da bi davanje dvostrukog prava glasa manjinama koje su prisutne s manje od 1,5% u stanovništvu RH, bilo nesrazmjerno onome što se tom mjerom namjerava postići.
Kao što je to vidljivo iz teksta navedenih odluka, mišljenje Ustavnog suda bilo je potpuno suprotno od onog kako ga Karolina Vidović Krišto tumači. Upravo je zbog odluka Ustavnog suda na koje se Vidović Krišto pozva sustav biranja predstavnika manjina uređen na ovakav način – u sklopu posebne izborne jedinice.
Vezano za njene tvrdnje kako su „hrvatski državljani koji nemaju privilegije živjeti u Hrvatskoj, apsolutno diskriminirani i kršen im je Ustav po pitanju mogućnosti izlaska na same izbore“, već u samoj emisiji točno joj je odgovorio SDP-ov Arsen Bauk, rekavši kako u Ustavu izrijekom piše da dijaspora bira tri zastupnika u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, tako da je to u potpunosti u skladu s važećim Ustavom, piše Faktograf.
M. M. /Foto: FaH
