Hrvatski geološki institut (HGI) objavio je analizu o mogućem onečišćenju podzemnih voda zbog ilegalnog odlagališta u Bilajskoj ulici u Gospiću. Stručnjaci Instituta poručuju da javna vodoopskrba Gospića i okolice nije ugrožena, ali i da odlagalište treba sanirati u najkraćem mogućem roku.
HGI pritom napominje da nije bio angažiran u istraživanjima samog odlagališta, a svoje priopćenje temelji na postojećim saznanjima o hidrogeološkim svojstvima tog područja.
Hidrogeolozi Instituta složni su da odlagalište treba sanirati u cijelosti što je prije moguće, a utvrđivanje kaznene odgovornosti prepustiti nadležnim institucijama.
Smatraju da je prvi korak, prekrivanje odlagališta, dobra interventna mjera do početka sveobuhvatne sanacije. HGI je priopćenje objavio zbog velikog interesa javnosti, a temelji se na poznavanju općih hidrogeoloških zakonitosti u kršu i činjenicama iz javno dostupnih materijala.
Geološka podloga područja
Šire područje Gospića nalazi se u zaravni uz rijeku Liku i izgrađeno je od tri glavne vrste stijena i tala. Na površini je najvećim dijelom pokrov kvartarnih taloga, čija debljina obično iznosi nekoliko metara. Ispod njih se nalaze takozvane Jelar breče, stijene koje su vrlo kompaktne i uglavnom se smatraju preprekom za tokove podzemnih voda. Ipak, u zonama rasjeda ili pukotina mogu usmjeravati podzemne tokove prema dubljim krškim stijenama.
Ključno pitanje, koje u javno dostupnoj dokumentaciji nije detaljno obrađeno, jest debljina Jelar breča. Ona može znatno varirati, od nekoliko stotina do nekoliko desetaka metara, a na nekim mjestima breče mogu i potpuno nedostajati. O tome ovisi brzina procjeđivanja vode s odlagališta u duboke krške podzemne vode, a to se može utvrditi dodatnim geološkim i hidrogeološkim istraživanjima
Smjer podzemnih voda
Prema hidrogeološkim zakonitostima, podzemne vode s područja odlagališta vjerojatno se kreću u plitkim zonama unutar kvartarnih taloga. Generalni smjer kretanja mogao bi biti prema sjeveru, sjeverozapadu ili sjeveroistoku, ali ne i prema jugu, gdje se nalaze izvorišta za javnu vodoopskrbu Gospića.
Da bi se točno utvrdilo postoje li koncentrirani dotoci iz smjera Gospića u rijeke Liku i Novčicu, potrebna su detaljna istraživanja. HGI smatra da su trasiranja podzemnih tokova, uz simultano korištenje tri različita obilježivača, najvažnija metoda koju treba primijeniti kako bi se utvrdile sve činjenice i uspostavila kvalitetna mreža za praćenje stanja.
Moguća veza s izvorima Gacke
Vode koje se procijede u zoni odlagališta najvjerojatnije podzemno teku prema rijeci Lici. Postoji pretpostavka da vode iz korita Like poniru u krške vodonosnike zapadnije od Gospića i ponovno se pojavljuju na nekim od izvora rijeke Gacke. Na to upućuje ranije trasiranje iz blizine Perušića, kada se boja pojavila na Tonkovića vrilu, jednom od izvora Gacke.
Ipak, i tu su potrebna dodatna istraživanja, prvenstveno nova trasiranja, kako bi se veza nepobitno dokazala.
Ako bi se i potvrdilo da vode s područja Like dolaze do izvora Gacke, bile bi iznimno razrijeđene. HGI navodi da bi onečišćenje vjerojatno bilo u toliko niskim koncentracijama da ga ne bi bilo moguće izmjeriti.
Analize potvrđuju: Voda je ispravna
Sve dosadašnje analize koje je proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) pokazuju da je voda u javnim vodoopskrbnim sustavima i na zahvaćenim izvorima ispravna za piće. Iz hidrogeološke perspektive, takav je rezultat očekivan.
Onečišćenje gospićkih izvorišta iz smjera ilegalnog odlagališta nije moguće jer se ona nalaze južno od grada, na višoj nadmorskoj visini i u drugim vodonosnicima. Zato nema razloga za zabrinutost da bi odlagalište moglo ugroziti javnu vodoopskrbu Gospića, a voda iz vodovoda potpuno je sigurna neovisno o kišnoj ili sušnoj sezoni.
Što se tiče moguće veze rijeka Like i Gacke te vodozahvata Hrmotine kod Senja, kamo se vode usmjeravaju kanalima, HGI ističe da bi se eventualno onečišćenje zbog ogromne količine vode razrijedilo ispod granica detekcije.
Ipak, iz opreza predlažu redovitije praćenje i analize na tim lokacijama, najmanje jednom mjesečno tijekom jedne hidrološke godine, uz pripravnost za dodatna uzorkovanja tijekom ekstremnih vremenskih uvjeta.
