Logistički centri najveće ruske internetske trgovine Wildberries u Sankt Peterburgu, Tveru i na okupiranom Krimu sinoć su došli na udar ukrajinskih snaga. Napadi su bili dio šire operacije ukrajinskih bespilotnih letjelica, piše Kyiv Independent.
Vlasnica tvrtke je Tatjana Kim, najbogatija žena u Rusiji. Pod međunarodnim je sankcijama zbog ruske agresije na Ukrajinu. Poljska je pri uvođenju sankcija 2022. godine navela da je Wildberries “najveći porezni obveznik u Ruskoj Federaciji”.
Ruski Telegram kanali izvijestili su o pogocima na nekoliko lokacija u Sankt Peterburgu, što je u jednom od postrojenja izazvalo velik požar. Stanovnici su na društvenim mrežama objavili snimke gustog crnog dima.
Pogođen je logistički park Utkin Zavod u selu Novosaratovka, južno od grada, gdje se nalazi pogon Wildberriesa. Neovisni ruski Telegram kanal ASTRA izvijestio je o još jednom pogotku u gradskoj četvrti Šušari, gdje je također primijećen gust dim.
Siloviti udari na Putinov rodni grad
Guverner Sankt Peterburga, Aleksandar Beglov, potvrdio je napad dronovima. Na Telegramu je objavio da su ciljevi bili neodređeni “objekti civilne infrastrukture na Moskovskoj autocesti”. Nekoliko sati kasnije, guverner Lenjingradske oblasti Aleksandar Drozdenko potvrdio je napad na objekt u Novosaratovki i naveo da su tri osobe ozlijeđene.
Služba za odnose s javnošću Wildberriesa, poznatijeg kao “ruskog Amazona”, priopćila je da je rad u centrima u Šušariju i Utkinom Zavodu privremeno obustavljen. Zbog napada je u zračnoj luci Pulkovo kasnilo pedesetak letova.
Sankt Peterburg, rodni grad ruskog predsjednika Vladimira Putina, udaljen je oko 1100 kilometara od ukrajinske granice. Zbog jake protuzračne obrane rijetko je bio meta napada, no napredak ukrajinskih dronova posljednjih mjeseci omogućio je probijanje obrane i napade na utvrđene gradove poput Moskve i Sankt Peterburga.
Peti napad na “ruski Amazon”
Ovo su peti napadi na objekte Wildberriesa u posljednjih tjedan dana. Ranije iste noći, na društvenim mrežama pojavile su se snimke velikog požara u postrojenju tvrtke u Simferopolju, glavnom logističkom čvorištu za okupirani poluotok Krim. Snimke lokalnih stanovnika navodno prikazuju trenutak udara drona. Iz Wildberriesa su potvrdili da je jedno od njihovih skladišta u Simferopolju pogođeno, bez detalja o šteti.
Tijekom noći stanovnici su izvijestili i o požaru u logističkom centru Wildberriesa u Tveru. Iznad grada se vidio gusti dim, a razmjeri štete još nisu poznati. Jučer su ukrajinske snage su pogodile objekt Wildberriesa u Voronježu, a 22. srpnja izbili su požari u dva skladišta na jugu Rusije – u Krasnodaru i Stavropoljskom kraju – također nakon napada dronovima.
Ukrajinska vojska još nije komentirala napade, a Kyiv Independent ne može neovisno provjeriti ove izvještaje ni tvrdnje ruskih dužnosnika. Analitičari procjenjuju da su napadi prouzročili ekonomsku štetu od najmanje 100 milijardi rubalja, što je oko 1,2 milijarde dolara.
Ukrajinsko motivi napada
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je nakon napada na jedno skladište 18. srpnja izjavio da ti logistički centri podupiru rusku vojsku.
“To su ruski logistički objekti, točnije skladišta koja služe za opskrbu ratnim materijalom: navigacijskom opremom, komponentama za proizvodnju dronova i drugim potrepštinama za rusku vojsku”, rekao je Zelenski u večernjem obraćanju.
Compilation of most Ukrainian drones strikes on a Wildberries facility in the vicinity of St. Petersburg, Russia this morning. https://t.co/8E7IJ7ZNI6 pic.twitter.com/fY7zmDyKDn
— Woofers (@NotWoofers) July 24, 2026
Na internetskoj stranici Wildberriesa u prodaji je razna vojna oprema, uključujući dijelove za dronove i pancirke. Tvrtka i njezina osnivačica Tatjana Kim, najbogatija žena u Rusiji, pod međunarodnim su sankcijama zbog ruske agresije na Ukrajinu. Poljska je pri uvođenju sankcija 2022. godine navela da je Wildberries “najveći porezni obveznik u Ruskoj Federaciji”.
Wildberries godišnje ostvaruje 1,3 milijarde dolara neto dobiti. Tvrtka svake godine plaća 170 milijuna dolara poreza na dobit, a njezin promet generira i oko 450 milijuna dolara PDV-a. To su stotine milijuna dolara koji neizravno pomažu u financiranju ruske vojske.
Drugi cilj ukrajinskih napada pritisak na još jednu slabu točku ruskog gospodarstva. Uz naftnu industriju, internetske trgovine i logistička čvorišta postali su ključni kanal kojim golema količina sankcionirane robe stiže do ruskih potrošača. Preko posrednika u središnjoj Aziji, Kini i samoj Rusiji uvoze se pametni telefoni, odjeća, elektronika i alati tvrtki poput Applea, Samsunga i ASUS-a.
U Rusiji je ta metoda zaobilaženja sankcija poznata kao “paralelni uvoz”. Iako je proces skuplji i traje dulje, tržištu osigurava dostupnost sankcioniranih proizvoda, od softvera do najnovijih modela iPhonea. Time se u ruskom društvu stvara privid da rat nema velik utjecaj na svakodnevni život, što smanjuje poticaj za otpor vlastima. Ta se slika sada počinje mijenjati.
M. Marković/Foto: Screenshot X
