Jovan Cvetić pred Prizivnim sudom u Solunu pojavio se držeći fotografiju svoje 13-godišnje kćeri. Tvrdi da je sudjelovao u ratu kao obveznik JNA, ali da nije počinio nikakav zločin.
Grčka će izručiti Hrvatskoj Jovana Cvetića (59) za kojim je Hrvatska raspisala tjeralicu zbog ratnih zločina počinjenih 1991. godine u Voćinu i Humu, odlučilo je tročlano sudsko vijeće Prizivnog suda u Solunu
Riječ je o jednom od najstrašnijih i najtragičnijih zločina u Domovinskom ratu kad su srpske paravojne postrojbe ubile 47 civila hrvatske nacionalnosti i tri branitelja, a na teret im se stavlja i rušenje kuća, pošte, policijske postaje te crkve.
Prizivni sud u Solunu u četvrtak odbio je žalbu Srbina koji je potkraj lipnja uhićen prema europskom uhidbenom nalogu, i to dok je prelazio grčku granicu kako bi sa suprugom i kćeri otišao na odmor u jedno od sjevernogrčkih ljetovališta.
Cvetić je rođen 25. svibnja 1963. u Virovitici, posljednje prebivalište imao je u Donjim Meljanima, gdje je držao gostionicu, a po zanimanju je bio konobar.
Iz Hrvatske je pobjegao u Srbiju u trenutno ne nastanjen u Inđiji. Navodno ima i srpsko i hrvatsko državljanstvo. Prije rata, svjedoče njgeovi susjedi, predstavaljao se kao Cvijetić.
U Voćinu su pripadnici zloglasnih paravojnih srpskih postrojbi i Belih orlova izmasakrirali 47 civila i tri branitelja, a na teret im se stavlja i rušenje 500 godina stare crkve Marije Voćinske iz 15. stoljeća, u kojoj su držali oružje. Osim monstruoznog ubijanja civila, zloglasne srpske paravojne postrojbe minirale su kuće, pošte, škole…
Za te ratne zločine Haški sud optužio je pravomoćno osuđenog Vojislava Šešelja i tadašnjeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića.
Grčke vlasti su objavile da je Jovan Cvetić uhićen nakon što je prešao granicu iz Sjeverne Makedonije na putu prema jednom ljetovalištu na sjeveru Grčke, u koje se zaputio sa suprugom i kćeri. Nakon provedenog postupka Žalbeni sud je odlučio da se izruči Hrvatskoj.
Stravični zločini u Voćinu dogodili su se u prosincu 1991. nakon što su se srpske paravojne snage počele povlačiti pred udarom hrvatskih snaga.
Nakon oslobađanja mjesta, tamošnji stanovnici pričali su da su sa Srbima bili u dobrim odnosima i nakon okupacije, no situacija se dramatično pogoršala kada su stigli Beli orlovi koji su počeli terorizirati Hrvate i prisiljavali ih na robovski rad.
Na Županijskom sudu u Zagrebu traje proces koji je obuhvatio 29 pripadnika srpskih paravojnih postrojbi koji su samo u jednoj noći, s 13. na 14. prosinca 1991. prilikom povlačenja iz zapadne Slavonije, ubili 31 osobu: dio mještana je strijeljan, dio zaklan, a njihova tijela nakon ubojstva spaljena.
Neke od žrtava do smrti su izudarane čeličnim lancima, nekima su zabodeni čavli u glavu ili su zatučeni sjekirama. Optuženike se tereti i za miniranje i rušenje župne crkve svete Marije Voćinske iz 15. stoljeća.
Prvooptuženi Borivoj Radosavljević u svojoj obrani je krivnju svalio na Borivoja Lukića, komandanta ‘Zvečevskog odreda’, koji je bio je ranije obuhvaćen optužnicom, ali je u međuvremenu preminuo.
Međutim, Rajko Bojčić, drugooptuženi, koji je prema tvrdnjama hrvatskog tužiteljstva bio zapovjednik vojnog štaba u Voćinu, u svojoj je obrani kazao je kako je upravo Radosavljević bio zapovjednik Teritorijalne obrane Podravske Slatine.
M. Marković/Foto: press
