HINA je 4. kolovoza objavila Kronologiju oslobodilačke operacije Oluja koju su prenijeli svi mediji.
Pozdravljamo taj prilog pripremljen u prigodi obilježavanja 21. obljetnice operacije Oluja, koja je označila oslobođenje Domovine i povratak okupiranih područja u ustavnopravni poredak RH.
Međutim, prosvjedujemo zbog potpuno neprofesionalnog pristupa državne novinske izvještajne agencije, koja umjesto stvarnog podsjećanja na značaj te akcije i najveću pobjedu HV četvrtinu teksta posvećuje srpskim “žrtvama” i to na način da se izrijekom i dalje recikliraju pamfleti Žarka Puhovskog o 667 “stradalih civila” kojega se odriče čak i sama Documenta.
Taj pamflet kao takav je pao na dva suda! Na suđenju generalu Gotovini i na MKS povodom tužbe Srbije i protutužbe gdje je utvrđena smrt 44 civilne osobe.
Puhovski je osramoćen u Haagu jer je njegovo opsežno izvješće potpuno odbijeno i, umjesto da pred javnošću i zakonom odgovara za subverziju, on se ponaša se kao da se ništa nije dogodilo. Još strašnije, i mediji ga tretiraju kao stručnjaka, kao da se u Haagu nije dokazao kao lažljivac!
Treba samo usporediti besramno izmišljenih 677 “civilnih žrtava” s 44 priznate civilne žrtave, za koje je haaško tužiteljstvo, nakon silnih godina potrage, pretrage i razvlačenja predsjedničke Tuđmanove arhive i strahovite medijske preparacije uspjelo pribaviti kakve-takve dokaze.
Kojim pravom, na osnovi koje politike, dokaza i dosegnute istine (i neistine!) državna agencija koju će, naravno, prenijeti i strane agencije, iznosi neistine tako da se poziva na DOKAZANE KRIVOTVORINE koje oko petnaest puta (!) uveličavaju broj civilnih žrtava u Oluji.
Zar se ta vrlo važna državna agencija odrekla ustrajanja na prenošenju točnih i provjerenih informacija, i upustila se u podržavanje mitova nastalih u sustavnoj verbalnoj medijsko-propagandnoj agresiji SNV-a, Srbije i drugih jugonacionalista koji žele Hrvate prikazati genocidnim narodom i tako zataškati svoju genocidnost i zločine počinjene nakon hrvatskog izlaska iz zajedničke države.
Hrvatski časnički zbor Grada Splita,
Zoran Buzdovačić, predsjednik