Demanti Bože Skoke: “Nisam prepisivao, radio sam ono što i drugi rade!”

REDAKCIJA primila je reagiranje dr. Bože Skoke na tekst "Nova sramota dr. Bože Skoke: prepisao pola Wikipedije pa pozvao Josipovica na promociju" u kojem je napravljen osvrt na kolumnu dr. Jure Zovke s portala Dnevno.hr “Hrvatski velikani pod sumnjom plagiranja”. Dr. Jure Zovko u podnaslovu piše: "Očito je Skoko bio 'brzoplet' u pisanju pa se odlučio za neobičnu 'znanstvenu' metodu prepisivačine iz hrvatske Wikipedije. Naš tekst u većini počiva na citatima kolumne dr.Jure Zovka, odnosno usporedbe tekstova s Wikipedije i onih objavljenih u knjizi Bože Skoke "Hrvatski velikani". >>> Nova sramota dr. Bože Skoke: Prepisao pola Wikipedije pa pozvao Josipovića ... Kolumna dr. Zovka kratko vrijeme nije bila dostupna na stranicama portal Dnevno.hr. Pozivajući se na Zakona o medijima čl. 40. i 56. dr. Božo Skoko redakciji Maxportala uputio je Zahtjev za objavu ispravka i odgovora na objavljene informacije: "Na Maxportalu je dana 15. 11. 2014. objavljen clanak autora Marka Markovica pod naslovom "Nova sramota dr. Bote Skoke: prepisao pola Wikipedije pa pozvao Josipovica na promociju"u kojem je iznesen citav niz neistinitih navoda. S time u vezi, predmetni članak se poziva na prethodno objavljeni komentar Jure Zovka u novinama ,7Dnevno" te objavljuje dijelove iz tog teksta, autor članka donosi i optužbu i presudu, tvrdeći kako je Skoko, "ponovno u središtu skandala s prepisivačinom i krađom intelektualnog vlasništva", "kako su Ante Đapić, Milijan Brkić Vaso i ostali pripadnici tzv. resavske škole mala djeca za ovo sto je učinio Božo Skoko" te "kako sebe može sramotiti, ali je nedopustivo da sramoti važne državne i sveučilišne ustanove" (navodeći pritom da je Skoko predavač na Diplomatskoj akademiji Ministarstva vanjskih i europskih poslova, što uopće nije točno). Takve kvalifikacije i optužbe su uistinu neprimjerene, zlonamjerne i ne odgovaraju činjenicama. Dakle, autor(i) se pozivaju) na sličnosti između biografskih podataka hrvatskih velikana objavljenih u Skokinoj knjizi ,Hrvatski velikani" i hrvatskog izdanja Wikipedije te na temelju toga iznose optužbe za plagiranje. Naime, knjiga se bavi fenomenom izbora i vrednovanja najvećih i najzaslužnijih hrvatskih velikana te s različitih istraživačkih aspekata pristupa tom problemu, dok su u drugom dijelu knjige objavljeni kratki životopisi velikana koji se prethodno spominju. Na str. 145 knjige jasno stoji kako su ,portreti hrvatskih velikana priredeni na temelju cinjenica navedenih u literaturi i izvorima ciji se popis nalazi na kraju ove knjige". Prema tome, autor sebi ne pripisuje autorstvo, niti intelektualno vlasništvo nad opće poznatim podacima i biografskim činjenicama, te striktno navodi sve izvore na koje se oslanjao u preuzimanju tih biografskih podataka, uključujući Wikipediju ali i pedesetak drugih izvora, uglavnom knjiga. Na istom mjestu jasno se navodi, kako oko nekih činjenica u njihovim Životopisima ne postoji suglasje medu autorima ili su točni podaci nepoznati, pa smo se prilikom istraživanja i preuzimanja pojedinih navada vodili autorskom procjenom njihovi relevantnosti ili smo se priklonili uvriježenom mišljenju". Stoga, riječ je o konzultiranju više različitih izvora s biografskim podacima, a poznato je da se činjenice, koje autori pripisuju Wikipediji u istom ili sličnom obliku mogu pronaći i u desecima drugih izvora. Budući da je riječ o općepoznatim činjenicama, vezanim uz nečije mjesto rođenja, školovanje iii djela koja je ostvario, govor o intelektualnom vlasništvu nad njima je bespredmetan. Tamo gdje su navođena autorska stajališta o pojedinim velikanima to je jasno naznačeno. Takoder, usporedimo li Skokinu knjigu sa sličnim izdanjima, onda vidimo identičnu praksu ne navođenja izvora za opće poznate biografske faktografske podatke (primjerice: Budak,Neven (2007.): Croatica - hrvatski udio u svjetskoj baštini, Profil international, Zagreb; Kekez, Hrvoje (2013.): Velikani hrvatske prošlosti, Mozaik knjiga, Zagreb; Zimmermann, Martin (2009.): Velikani povijesti, Mozaik knjiga, Zagreb, itd.), iako ćete i u njima pronaći tvrdnje, činjenice i opise, koji su inače dostupni na Wikipediji i desecima drugih portala. Glavni dio knjige je rezultat autorskih istraživanja i tamo su korištena citiranja prema svim znanstvenim pravilima. Stoga, radi potpunog i pravodobnog informiranja javnosti, a temeljem cl. 40. i 56. Zakona o medijima, traži se objava ovog ispravka i odgovora na objavljene informacija na istom ili istovrijednom mjestu te na isti iii istovrijedan način na koji je bila objavljena i informacija na koju se ispravak odnosi jer ćemo u protivnom sudskim putem ostvarivati svoja prava." Božo Skoko, zastupan po odvjetničkom društvu Mihočević & Bajs U Zagrebu, 18. studeni 2014.

Demanti Bože Skoke: “Nisam prepisivao, radio sam ono što i drugi rade!”

Najnovije

Više od tisuću pršuta iz Drniša bit će uništeno. Ministar Vlajčić: Veseli me to!

Preminuo Marko Stipić, emigrant koji je 1974. pripremao atentat na Tita

Logično je da Pupovcu smeta ‘Oluja’: otac i braća su mu sudjelovali u agresiji na Hrvatsku, a rodna kuća bila četnički štab!

Vojvodina nije Srbija. Kako je 1918. postala njezin “dio”

Ćipe: Milorade, jezivi su prizori iz Beograda i Zagreba, a o tome šutiš

Kolumne

Plenkovićev tv Dnevnik: Deset godina vlasti, jedan intervju – i tsunami mržnje koji ga nije ni okrznuo

Dalija Orešković – žena koja nije čitala

DP otvorio proces, Sabor ga pretvara u državni dokument: Hrvati u BiH traže prava, a ne milost

Demanti Bože Skoke: “Nisam prepisivao, radio sam ono što i drugi rade!”

Related articles

Najnovije

Kolumne

Plenkovićev tv Dnevnik: Deset godina vlasti, jedan intervju – i tsunami mržnje koji ga nije ni okrznuo

Daj like, znam da imaš !!