Na osmo po redu javno izvješće SOA-e, s čime je naša sigurnosno-obavještajna agencija krenula 2014., čekalo se godinu i pol dana i zbog povećane dramatike u prošloj godini pa je izostalo posebno Izvješće za 2021..
Unatoč dramatičnom rastu raznih opasnosti, SOA Hrvatsku i dalje procjenjuje kao sigurnu i stabilnu demokraciju, piše ravnatelj agencije Daniel Markić.
Top tema izvještaja jest ruska agresija na Ukrajinu, koja će dugoročno narušiti globalnu sigurnost i stabilnost. Ne samo to, nego će jako i dugo utjecati i na širenje prostora nestabilnosti i u hrvatskom susjedstvu.
SOA tvrdi da ruska agresivna politika utječe i na stagniranje sigurnosne situacije na tzv. Zapadnom Balkanu, te se posebno prati stanje u Srbiji, koja ne samo da nije usvojila nikakve sankcije prema Rusiji, nego je krajem prošle godine dozvolila čak i osnivanje medijskih platformi koje izravno financira i nadzire Rusija. Nestabilnost se tako širi i u BiH, a posebno u Crnoj Gori.
Kao najveći sigurnosni izazov u 2022. godini s kojim se Hrvatska suočila su državno sponzorirani kibernetički napadi na ciljeve u našoj zemlji. SOA je pobrojala 19 takvih napada te je uz trend njihova rasta (2021. – 14 napada, 2020. – 12) povećan broj grupa koje napadaju ciljeve u Hrvatskoj. Napadači su uglavnom povezani s ruskim obavještajnim službama, a najviše su napadali državna tijela poput Ministarstva vanjskih i europskih poslova te Ministarstvo obrane.
Shodno navedenim izazovima, SOA namjerava širiti kompetencije svoga Centra za kibernetičku sigurnost prema nacionalnom centru.
SOA i dalje smatra niskom prijetnju od terorističkih napada u Hrvatskoj, ali upozorava da se mogućnost njegove provedbe (prvenstveno samostalnih napadača) nikada ne može isključiti. Poseban izazov predstavlja povratak boraca Islamske države i njihovih obitelji iz zarobljeništva u Siriji u države susjedstva, a brojni izlaze iz europskih zatvora.
U pojedinim državama zapadnog Balkana i dalje su aktivni salafitski džihadistički paradžemati u kojima se ne priznaju službene islamske zajednice i demokratski poredak matične države te koje vode karizmatični propovjednici.
Unatoč napadu na Markovom trgu 2020. godine, Hrvatska je i dalje društvo u kojem ekstremizam nema značajnije uporište, kao ni potporu u javnosti, a time ni snagu ili potencijal za destabilizaciju nacionalne sigurnosti. Međutim SOA je detektirala pokušaje pojedinaca s ekstremističkim i militantnim stavovima da paravojno organiziraju sljedbenike s namjerom provedbe vojne obuke i nabavke naoružanja, a s krajnjim ciljem rušenja demokratskog ustavnog poretka.
SOA podsjeća kako je DORH pokrenuo istragu protiv više osoba zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela javnog poticanja na terorizam. Osumnjičeni su za pozivanje na fizičke napade na članove Vlade RH i zastupnike, pozivanja na zauzimanje HRTV-a i drugih javnih objekata i infrastrukture, kao i na nasilne metode borbe.
U rujnu 2022., tijekom prosvjeda u Zagrebu, uhićena je jedna osoba s “molotovljevim koktelima” i improviziranim hladnim oružjem.
Navodi se kako se posljednjih godina u Europi povećao broj oružanih i terorističkih napada od strane osoba ekstremnih desnih uvjerenja. Za razliku od njih, malobrojni pripadnici ekstremno lijeve orijentacije u RH, čije se pokretačke ideje temelje na anarhizmu, antiglobalizmu i antikapitalizmu, i dalje su aktivni, uglavnom u virtualnom prostoru.
SOA navodi kako je prijetnja od velikosrpskog ekstremizma u RH niska, jer ima mali broj simpatizera, a koji nisu izravno povezani s ekstremističkim velikosrpskim i četničkim, ujedno i proruskim organizacijama u susjednim državama. Oni ipak mogu predstavljati prijetnju u kontekstu lokalnih međuetničkih incidenata.
Sigurnosne, političke i društvene prilike u hrvatskom susjedstvu odražavaju se i na Republiku Hrvatsku, a brojni sigurnosni izazovi iz susjedstva prelijevaju se na hrvatski teritorij. Stoga u sagledavanju nacionalne i europske sigurnosti u SOA-u prate i procese u našem neposrednom okruženju.
Političke prilike u Bosni i Hercegovini i dalje obilježava unutarnja politička nestabilnost uzrokovana različitim pogledima konstitutivnih naroda oko budućeg ustavnopravnog uređenja države, posebice pitanja daljnje centralizacije države, vanjskopolitičkih prioriteta te neriješenog pitanja ustavom zajamčene jednakopravnosti konstitutivnih naroda. Visoki predstavnik je u tom smislu nametnuo odluke kojima je deblokirao političke procese formiranja vlasti u Federaciji BiH.
SOA ističe da nepostizanje srpsko-albanskog dogovora oko Kosova i dalje pridonosi nestabilnosti u regiji, a posebnu neizvjesnost na zapadnom Balkanu uzrokuje društveni rascjep u Crnoj Gori, u kojoj značajan dio političke moći zauzimaju stranke s protu-NATO, prosrpskom i proruskom orijentacijom nasuprot tzv. suverenističke prozapadne opcije. Srbija i dalje nije uvela nikakve sankcije Rusiji, a srbijansko javno mnijenje je vrlo proruski i protuzapadno nastrojeno. U toj državi od kraja 2022. djeluje i ruski portal Russia Today (RT Balkans).
Pojedini nositelji državne politike u Srbiji promoviraju ‘srpski svijet’ kao koncept pomoću kojeg će se širiti srpski politički, gospodarski i kulturno-vjerski utjecaj. Zbog sličnosti koncepta ‘srpskog svijeta’ s konceptom ‘ruskog svijeta’ korištenje tog pojma smanjeno je nakon ruske agresije na Ukrajinu, navodi se u izvješću SOA-e.
Kroz medije i javne nastupe istaknutih pojedinaca u pojedinim državama susjedstva nastavilo se s plasiranjem narativa kojima se želi osporiti legitimnost i zakonitost oslobodilačkih vojno-redarstvenih operacija tijekom Domovinskog rata, a Hrvatsku se sustavno pokušava prikazati kao državu nastalu na zločinima te kao sljednicu kvislinške NDH. Pri tome Srbija koristi pravosudni aparat za vršenje pritiska na RH, kao što je podizanje optužnica protiv pilota i zapovjednika Hrvatske vojske zbog navodnih zločina u BiH nakon Oluje 1995. godine.
Istaknutu ulogu u destabilizaciji sigurnosnih prilika na zapadnom Balkanu imaju srpsko-crnogorske organizirane kriminalne skupine, koje surađuju, ali se i sukobljavaju. Tako je na Pagu u ljeto 2022. ubijen pripadnik crnogorskih kriminalnih struktura. SOA je u ranijim izvješćima upozoravala na rizik da se kriminalni obračuni prenesu i na hrvatski teritorij.
Najznačajniji sigurnosni događaj koji bitno utječe na sve aspekte sigurnosne, političke, gospodarske i društvene situacije u Europi jest ruska agresija na Ukrajinu koja će dugoročno će narušiti globalnu sigurnost i stabilnost.
Izvješće govori da je protjerivanje ruskih ‘diplomata’ iz ruskog veleposlanstva u Zagrebu, između ostalog, i rezultat njihovog nelegalnog obavještajnog djelovanja, odnosno radilo se uglavnom o obavještajcima koji su na teritoriju Hrvatske radili obavještajno pod diplomatskom krinkom.
Kao i posljednjih godina, primarnu terorističku prijetnju u Europi i dalje predstavljaju radikalizirani pojedinci inspirirani džihadističkom ideologijom.
U informacijskom djelovanju prema Hrvatskoj zlorabe se novinski portali, internetske društvene platforme, a pojedine informacijske operacije se odvijaju plasiranjem zlonamjernih teza o SOA-i i RH pod krinkom znanstvenih instituta, čime se želi lažnim vijestima i tezama dati vjerodostojnost. Izvješće daje citate jednog regionalnog znanstvenog instituta koji optužuje SOA-u (ali i poljske i francuske službe) za destabilizaciju BiH.
SOA u suzbijanju korupcije pomaže DORH-u i policiji. U koruptivnom djelovanju kriminalne skupine i pojedinci pokušavaju na nezakonite načine utjecati na predstavnike vlasti i voditelje javnih tvrtki. Pri tome su osobito zabrinjavajući pokušaji koruptivnog utjecaja na političke, pravosudne, gospodarske i druge procese te na procese u kojima se donose odluke od javnog interesa. S obzirom na javni karakter dokumenta, tajnost istraga i druga zakonska ograničenja, poglavlje o korupciji ne sadržava konkretne podatke o radu SOA-e po ovom pitanju.
LNG terminal predstavlja ključni element jačanja hrvatske energetske sigurnosti i strateški alternativni dobavni pravac plina za države ovog dijela Europe. Ratni zločini i pronalazak nestalih u Domovinskom ratu i dalje su u fokusu interesa SOA-e. Sa sigurnosnog stajališta, nezakonite migracije su značajan izazov u smislu prepoznavanja pojedinaca s mogućim kriminalnim ili terorističkim namjerama. U drugoj polovici 2022. počeo je pristizati i veći broj migranata iz Rusije, ponajviše čečenskog podrijetla.
Statistika u Javnom izvješću pokazuje vrlo aktivan rad SOA-e na prikupljanju podataka i izvješćivanju tijekom 2022. g. SOA je Predsjedniku Republike, predsjedniku Hrvatskog sabora i premijeru uputila po 686 (istih) informacija. U 2022. godini SOA je napravila 6626 sigurnosnih provjera, što je drugi najveći broj dosad.
D.M. /Foto: press
