Prije točno dvije godine Kolinda Grabar-Kitarović prisegnula je za prvu predsjednicu Republike. Tijekom njezina dosadašnjeg mandata izmijenile su se dvije vlade, a Hrvatska se suočavala s brojnim gospodarskim i sigurnosnim izazovima.
Povodom dvije godine od polaganja prisege predsjednica Kolinde Grabar-Kitarović obratila se javnosti. Govor je započela okolnostima u kojima je preuzela dužnost, zbog kojih se Hrvatska morala prilagoditi.
Sedam ključnih tema
Bilo je ključno identificirati ključne probleme i potaknuti dijalog, navela je, te je definirala sedam ključnih problema, među kojima su izumiranje hrvatskog naroda i iseljavanje, podjele, ali i slabost državnih institucija, izostanak reforme obrazovnja te “adhokracija – nedostatak vizije o smjeru u kojemu ide društvo i država”.
Kao glavni problem Hrvatske Kolinda je navela demografiju. To je nazvala “biti ili ne biti” pitanjem za Hrvatsku. Najbolje se, kaže, osjeća među građanima. I zato će do kraja mandata u svim županijama imati svoj privremeni ured.
O ruskom veleposlaniku
Upitana je da komentira konferenciji za novinare veleposlanika Ruske Federacije u Hrvatskoj, Anvara Azimova. “Vrijeme je za redefiniranje odnosa s Rusijom”, kazala je, no “nju ne smijemo tretirati kao neprijatelja”. “Od samog početka zagovaram suradnju s Rusijom po pitanjima Sirije, teorizma, Afganistan, masovnog naoružanja”, kazala je. Izrazila je nadu da bi novi predsjednik SAD-a i predsjednik Rusije mogli postići dogovor oko rješenja za rat u Siriji, a time i “migrantske krize koja prijeti Europi” te susjedima Sirije. Kritizirala je činjenicu što Hrvatska još uvijek nema veleposlanika u Turskoj.
Navela je da joj je osobito važno tko će biti veleposlanik u Washingtonu te kako to mora biti osoba koja će uvažavati sve sugovornike, bez obzira na ideološku pripadnost.
“Kad sretnete neku osobu, ma kako ona bila na niskoj poziciji, nikad nećete znati gdje će ona završiti”, kazala je.
Preseljenje Ureda
O preseljenu u Visoku, kazala je da je Povjerenstvo za premještaj Ureda završilo posao. Sagledali su sve čimbenike, od logističkih i financijskih do protokolarnih i sigurnosnih. Njihov izvještaj predala je Ministarstvu državne imovine, a Visoka će biti razmotrena s drugim lokacijama.
“Osjećam se izoliranom od ljudi”, kazala je, dodajući da su i njeni suradnici odvojeni. “To nije pitanje onoga kako se ja osjećam, već se treba uzeti u vid ove aspekte koje je razmatralo Povjerenstvo”, dodala je. Što se tiče istrage o curenju depeša, kazala je novinarima da se obrate nadležnim organima
O Aleksandru Vučiću
“S gospodinom Vučićem imala sam korektne odnose. On je izvršio neka konkretna obećanja oko hrvatske manjine u Srbiji. Želim Srbiji mirnu i prosperitetnu budućnost. Što se tiče izbora, nadam se razmjeni susreta, ali da oni ne budu samo protokolarni i zabava za javnost… nego da se raspravlja o pitanjima koja su važna”, kazala je.
O smjeni Lozančića
Postavljeno joj je i pitanje o smjeni bivšeg ravnatelja SOA-e Dargana Lozančića koji bi se trebao vratiti kroz DUZS.
“Što se tiče njegove smjene, ne želim se vraćati u prošlost – što je bilo to je bilo. Što se tiče novog imenovanja, drago mi je da su me pitali za mišljenje. Nemam ništa protiv da bude u Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje”, kazala je, dodajući da nije takva osoba da bi ljudima “zagorčavala živote i uništavala karijere”.
O Gospodarskom vijeću i devalvaciji kune
Upitana je koju bi si školsku ocjenu dodijelila i smatra li da je smanjivanje vrijednosti kune dobar potez. Ocjenu je ostavila drugima, ali nije zadovoljna istraživanjima javnog mnijenja.
“Temeljni razlog je bio pokrenuti raspravu, čak i o tabu pitanjima. Vrteći se u krug sa starim mjerama nećemo se pomaknuti. Gospodarskom vijeću sam dala punu autonomiju”, kazala je o kuni. “Lijepo vas molim da mjere ne izvlače iz konteksta, jer ni jedna ne može samostalno djelovati… To je ono što sam govorila o adhokraciji”, kazala je.
O novim izborima
Hoće li ići u reizbor i hoće li tražiti potporu HDZ-a.
“Prošle su tek dvije godine od inauguracije i predamnom su još tri godine”, kazala je, dodajući da je preuranjeno govoriti o izborima te da su to hipotetička pitanja. Odbila je odgovoriti na pitanje o HDZ-u, zaključujući: “Političari razmišljaju o sljedećim izborima, a državnici o sljedećim generacijama”.
Ideološke podjele u javnom diskursu sve češće zamjenjuje riječ – zajedništvo, naglasila je. Moja je zadaća biti glas hrvatskih građana, navela je, u sklopu euroatlantskih integracija.
Iako je to izvan njene nadležnosti, priznala je, gospodarstvo je za nju vrlo važno i svjesna je da su pojedine predložene mjere izazvale kontroverze.
“Nadam se da su prijepori oko kurikuluma završeni… Ako je u ičemu potreban nacionalni konsenzus to su demografija i obrazovanje”, kazala je.
O Đikićevu odlasku
“Žao mi je kad ljudi izlaze iz Hrvatske, bio to g. Đikić ili mlada osoba”, kazala je o odlasku znanstvenika Ivana Đikića. Navela je da joj je cilj omogućiti mladima pretpostavke za zasnivanje obitelji, kao bi mogli raditi i njegovati obitelj, zatim reformirati obrazovni sustav i visoko školstvo, vidjeti koje su potrebe tržišta rada. Nakon toga govorila je o primanjima po županijama, brodogradilištima i nedostatku zavarivača – za takva mjesta treba omogućiti dualno obrazovanje, tako da mogu ljudi raditi i u drugim granama, ako ne dobiju posao u zanimanju za koje su se pripremali.
O ministru Barišiću
Zadnje pitanje je bilo treba li Pavo Barišić otići, upitana je zatim, budući da ju je Davor Bernardić “uvukao” u raspravu o ministru obrazovanja, kazavši da je razgovarao s njom o tome.
“Bernardić je sam rekao da nismo razgovarali o Barišiću. To je pitanje suradnika premijera i vladajuće koalicije. Ja u to neću ulaziti, ali kao netko tko se bavi znanstvenim radom mogu vam reći da je plagiranje ozbiljno pitanje i da je potrebno čak postrožiti kriterije, ali … svatko je nevin dok se ne dokaže krivim”, kazala je Predsjednica.
MP/foto: hrt
