Povjesničarka dr. Vlatka Vukelić, predsjednica DP-ova Odbora za istraživanje zločina komunizma, komentirala je odluku mađarske vlade o otvaranju arhiva komunističke tajne policije, ocijenivši da je riječ o važnom koraku u suočavanju s totalitarnom prošlošću.
Mađarska je ovih dana otvorila velik dio arhiva komunističke tajne policije i javnosti učinila dostupnima podatke o desecima tisuća suradnika i doušnika nekadašnjeg režima. Riječ je o potezu koji je mađarska vlada predstavila kao dugo odgađano suočavanje s naslijeđem komunističke vladavine te ispunjenje jednog od ključnih obećanja demokratske tranzicije nakon pada komunizma.
Prema objavljenim podacima, javnosti su otvoreni dosjei koji otkrivaju identitete približno 60 tisuća osoba povezanih s mrežom državne sigurnosti.
Otvaranje arhiva izazvalo je snažne reakcije u mađarskoj javnosti. Zagovornici odluke tvrde kako će dokumenti pomoći boljem razumijevanju načina na koji je funkcionirao represivni aparat komunističke države, dok kritičari upozoravaju da su mnogi dosjei nepotpuni ili uništeni te da bi objava mogla otvoriti stare obiteljske i društvene rane.
Vlada u Budimpešti poručuje kako je transparentnost nužna za suočavanje s prošlošću i razumijevanje mehanizama političkog progona, nadzora i kršenja građanskih prava tijekom komunističkog razdoblja.
U objavi na društvenim mrežama dr. Vlatka Vukelić je naglasila kako svrha otvaranja arhiva nije sastavljanje popisa nekadašnjih suradnika ili protivnika režima, nego suočavanje s dokumentima koji pružaju jasan uvid u narav komunističkog sustava.
“Nije bit u tome da se rade popisi tko su bili njihovi, a tko protivnici. Poanta je u tome što su ovakvi dokumenti konkretni i nedvojbeni dokazi kako je komunistički sustav izgledao, odnosno što je u svojoj srži predstavljao, čak i u osvit demokratizacije cijele Europe.
Ovi dokumenti konkretan su dokaz i da saveznički ciljevi po završetku Drugog svjetskog rata nisu bili u cijelosti ostvareni. Jedan je totalitarizam u cijelom nizu europskih zemalja zamijenjen drugim”, poručila je Vukelić.
Istaknula je kako cilj nije uspoređivanje totalitarnih režima, nego razumijevanje njihova naslijeđa.
“Nije cilj natjecanje oko toga koji je od tih sustava bio gori. Cilj je da se konačno razumije naslijeđe komunističkih režima, koji su nedvojbeno obilježeni masovnim zločinima i kršenjem ljudskih prava. Na taj bi način konačno doveli u pitanje poistovjećivanje nekih suvremenih politika ili društvenih skupina, ne samo na moralnoj nego i na zakonskoj razini”, navela je.
Kao primjer različitog društvenog odnosa prema simbolima totalitarnih režima, Vukelić je upozorila na normalizaciju komunističke simbolike.
“Zamislite mladenački i revolucionarni bunt koji bi se poistovjećivao s nekim fašističkim pokretom, mahao fašističkim zastavama i koristio fašističke ambleme te organizirao male škole fašizma. U našem je društvu ovakvo ponašanje s komunističkom amblematikom uobičajena pojava, što je zabrinjavajuće jer pokazuje ogromnu razinu neznanja i neinformiranosti”, istaknula je.
Zaključila je kako odluku mađarske vlade vidi kao svojevrsni prosvjetiteljski iskorak.
“U tom smislu, ovakav postupak mađarske vlade može se smatrati prosvjetiteljskim za mađarsko društvo”, objavila je dr. Vlatka Vukelić.
M. Marković/Foto: screeenshot
