Mađarska je u srijedu službeno otvorila tajne dosjee komunističke državne sigurnosti lansiranjem javne digitalne baze podataka Nyitottaktak.hu (“Otvoreni dosjei”). Time je, 36 godina nakon pada komunizma, prvi put omogućeno javno pretraživanje identiteta i dokumenata povezanih s desecima tisuća nekadašnjih doušnika i suradnika režima.
Ovaj potez ispunjenje je ključnog predizbornog obećanja nove vlade premijera Pétera Magyara, koji je na travanjskim izborima 2026. prekinuo dugogodišnju vladavinu Viktora Orbána.
Na konferenciji za medije u sjedištu Povijesnog arhiva državne sigurnosti (ABTL) u Budimpešti, premijer Magyar, ministar kulture Zoltán Tarr, ravnatelj arhiva Gergo Bendeguz Cseh i glasnogovornica vlade Vanda Szondi objavili su da su dosjei iz komunističkog razdoblja od danas javno dostupni.
Objava je simbolički vezana uz 70. obljetnicu sovjetskog gušenja Mađarske revolucije 1956. godine.
Arhivi godinama bili blokirani
Od demokratske tranzicije 1990. godine, pokušaji potpunog otvaranja arhiva više su puta propadali. Kritičari su za to optuživali vlade koje su se, tvrde, bojale kompromitacije javnih osoba iz različitih političkih tabora.
Magyar je u rujnu progurao zakon kojim se prvi put omogućuje neograničen pristup dokumentima. Uoči glasanja, Orbán je odbacio ponovno aktualizirane tvrdnje da je bio doušnik, objavivši dokumente koji navodno pokazuju neuspjeli pokušaj njegova vrbovanja tijekom služenja vojnog roka 1980-ih.
Digitalna baza: 50.000 do 60.000 imena
Nova digitalizirana baza podataka omogućuje pretraživanje imena i zapisa o 50.000 do 60.000 bivših doušnika. Druga skupina dokumenata, s detaljnijim podacima o oko 9000 osoba, bit će objavljena u veljači. Neki osobni podaci, poput seksualne orijentacije, bit će zatamnjeni.
Mađarska je od 1949. do 1989. bila pod jednopartijskom komunističkom vlašću koja je gušila neslaganje s režimom. Baš kao u Istočnoj Njemačkoj i drugim državama Istočnog bloka, vlasti su koristile razgranatu mrežu doušnika kako bi nadzirale javno raspoloženje.
Ljudi su često bili vrbovani pod prisilom, a zadatak im je bio izvještavati o kolegama, prijateljima, pa i članovima obitelji. Prema procjenama arhiva, tajna policija angažirala je oko no sačuvani su zapisi za tek trećinu. Mnogi dosjei uništeni su tijekom ustanka 1956. ili skriveni u tranziciji prema demokraciji.
Političke posljedice i oprez povjesničara
Rasprave o otvaranju arhiva traju od pada komunizma. Godine 2002. tadašnji premijer Péter Medgyessy našao se u središtu skandala nakon što je otkriveno da je u komunističkom razdoblju radio kao tajni agent, što je potaknulo nove zahtjeve za transparentnošću.
Povjesničari upozoravaju da se ime u dosjeu ne smije automatski tumačiti kao aktivna suradnja. „Poznajem primjere ljudi koji su bili angažirani, ali nisu podnijeli nijedno izvješće; neki su se čak okrenuli protiv vlasti i preuzeli velik rizik“, kaže povjesničar László Eörsi.
Eörsi očekuje da će objava izazvati snažne reakcije u javnom i privatnom životu. „To bi u nadolazećim mjesecima moglo izazvati svojevrsnu histeriju“, rekao je, dodavši da bi objava drugog dijela dosjea u veljači mogla pomoći u razjašnjavanju pojedinih nesporazuma.
Hina/Foto: Ilustracija MP
