Ministar gospodarstva Ante Šušnjar (Domovinski pokret) govorio je za HRT o sigurnosti opskrbe energentima, planovima za povećanje domaće proizvodnje energije, gospodarenju otpadom i Nacionalnom planu razvoja industrije do 2034. godine.
Cijena nafte u posljednja dva tjedna porasla je za oko 25 posto, a od početka rata između SAD-a i Irana za oko 60 posto. Ministar Šušnjar upozorio je da je cijena dizela na međunarodnim tržištima posebno velik problem.
“Ne samo da je porasla nafta, nego imamo rekordno visoke cijene dizela. To je jedan od najvećih problema. Burze su jutros otvorene s cijenom od 1550 dolara po toni. Rekord je bio 1580 na početku krize. Približavamo se toj granici koja će, po svemu sudeći, biti premašena”, rekao je.
Istaknuo je da Hrvatska relativno dobro stoji s proizvodnjom energije, ali još ne proizvodi dovoljno za vlastite potrebe. Najavio je da će se novim Nacionalnim planom razvoja industrije poticati ulaganja u energetsku samodostatnost. Vlada, dodao je, radi na programima kojima se potiče proizvodnja energije iz geotermalnih izvora, a donesen je i Zakon o razvoju nuklearne energije u civilne svrhe. Prema njegovim riječima, realizacijom tih planova Hrvatska bi mogla postati neto izvoznik energije.
“Energija je glavni preduvjet za razvoj svih grana društva: industrije, obrazovanja, zdravstva. Danas postavljamo pitanje koja je cijena energije, a kada ostanemo bez energije, samo se pitamo kada će doći. Sigurnost opskrbe jedan je od ključnih elemenata energetske politike”, istaknuo je.
Šušnjar je rekao da Vlada nastoji uravnotežiti mjere kako ne bi bila ugrožena sigurnost opskrbe, a da se istodobno očuvaju konkurentnost gospodarstva, socijalna kohezija i standard građana. “Nadamo se da neće doći do eskalacije sukoba jer svatko normalan priželjkuje da će doći do smirivanja. Radi se o eksternim šokovima i zasad se prilično dobro s njima nosimo”, rekao je.
Gospodarenje otpadom i energane
Govoreći o gospodarenju otpadom, Šušnjar je istaknuo da Hrvatska nema nijednu energanu na otpad, dok ih je u Europi oko 500 – otprilike 400 za neopasni i 100 za opasni otpad. Kao primjer je naveo Sloveniju, gdje se u tu svrhu koriste i termoelektrane, te je ocijenio da su za energane pogodne lokacije s postojećim termoelektranama i razvijenom toplovodnom mrežom.
“Sjećam se slogana ‘otpad nije smeće’. Otpad je gorivo i ne trebamo bježati od toga. Problem u Gospiću je malo prenapuhan, ali ako će rezultirati sustavnim rješavanjem otpada i izgradnjom energane, to možemo pretvoriti u nešto najbolje što nam se dogodilo”, rekao je.
O ilegalno odloženom otpadu u Gospiću izjavio je da su uvoz i postupanje s tim otpadom kriminal te da konačnu odluku o odgovornosti treba donijeti pravosuđe. “Ovo je problem koji će Vlada riješiti, kao i jako puno drugih problema za koje nije bila nadležna pa, kada toliko eskaliraju, dođu Vladi u krilo i riješe se. Tako će i ovo biti riješeno”, poručio je.
Šušnjar smatra da Hrvatska mora hitno krenuti u izgradnju energane na otpad i procjenjuje da bi ona operativno mogla biti izgrađena u roku od dvije godine, uz zadovoljavanje najviših ekoloških i zdravstvenih standarda.
“Ako ljudi nisu za energanu u svom susjedstvu, gradu ili županiji, prestanimo skupljati otpad, onaj koji mi proizvodimo doma, pa ćemo vidjeti što će se dogoditi. To je zbrinjavanje onoga što svatko od nas proizvodi. Imamo hiperprodukciju otpada”, rekao je.
Kao primjer drukčijeg odnosa prema otpadu naveo je Japan, gdje se otpad sustavno prikuplja, odvaja i reciklira. Smatra da Hrvatska takvu kulturu još nije razvila i da prikupljeni otpad izvozi u druge zemlje.
Nacionalni plan i otpor projektima
Komentirajući protivljenje velikim energetskim projektima, osvrnuo se i na Nuklearnu elektranu Krško i koristi koje od nje ima lokalna zajednica. “Kod nas se svi protive svemu. NE Krško donosi toliko prihoda svojim građanima, a ne daj Bože da se nešto dogodi, svi tu imamo problem. Krško je najbogatija općina bivše države, imaju ekološku poljoprivredu izvan ograde elektrane, ali mi smo najpametniji”, rekao je Šušnjar.
Govorio je i o Nacionalnom planu razvoja industrije do 2034. godine, u kojem je povećanje produktivnosti, posebno u prerađivačkoj industriji, jedan od glavnih ciljeva.
“Naši ciljevi su konkurentna, izvozno orijentirana, čista i dekarbonizirana te otporna industrija. Tu prije svega mislim na proizvodnju hrane i obrambenu industriju. Energane se upravo uklapaju u taj plan. To je jedna od bitnih sastavnica proizvodnje”, rekao je.
Prema Šušnjarovim riječima, prerađivačka industrija čini više od 85 posto hrvatskog izvoza te oko četvrtine prihoda i zaposlenosti realnog sektora. Poručio je da ju je potrebno modernizirati, povećati produktivnost i stvarati veću dodanu vrijednost uz postupni prijelaz prema tehnološki složenijim proizvodnim procesima.
M.M: /Foto: hrt
