U Hrvatskoj je evidentirano 438 tisuća živih branitelja, izvijestio je u srijedu ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved na skupu o braniteljskim mirovinama, poručivši kako su branitelji temelj, a ne teret društva te da ne predstavljaju prijetnju za mirovinski sustav.
“U hrvatskom društvu, hrvatski branitelji su temelj, a ne teret društva. Ovdje ćemo analizirati postojeći zakonodavni okvir, i kontinuitet nastanka ovakvog zakonodavnog rješenja o mirovinama s posebnim propisima”, kazao je Medved na okruglom stolu u Ministarstvu branitelja na temu mirovina hrvatskih branitelja.
“Posebno ćemo se osvrnuti na strukturu hrvatskih branitelja, korisnika mirovinskog sustava, o njihovoj starosnoj dobi i o njihovom stažu”, objasnio je Medved.
Na okruglom stolu predstavljeni su podaci Ministarstva koji su pokazali da je u rujnu 2019. godine u evidenciji bilo ukupno bilo sveukupno 508.605 branitelja – živih, poginulih, nestalih i umrlih.
Od toga ih je 438.262 živih, njih 8397 je poginulo u ratu, 437 je nestalih, a 61.509 branitelja umrlo je od početka Domovinskog rata pa sve do danas.
Branitelja korisnika mirovina, koje su raspoređene u devet kategorija, bilo je 151.892 te im je prosječna mirovina iznosila 4200 kuna. Najveću mirovinu od sedam tisuća kuna imaju obitelji poginulih branitelja čijih je korisnika i najviše, dok ratni vojni invalidi primaju 5700 kuna.
Hrvatskih branitelja koji su u radnom odnosu bilo je 190.408, a onih koji su u radnom odnosu i koriste mirovinu je 6954. Branitelja koji nisu u radnom odnosu i ne koriste mirovine bilo je 74.627.
Prosječan mirovinski staž branitelja po općim propisima je 28 godina, dok je staž ratnih vojnih invalida 20 godina. Radi usporedbe prikazan je prosječan mirovinski staž ostalih korisnika mirovina u Hrvatskoj koji iznosi 30 godina.
“Očekujem da će ovaj okrugli stol uputiti javnosti snažnu argumentiranu poruku o hrvatskim braniteljima korisnicima sustava bez bilo kakvog oblika prijetnje za mirovinski sustav”, objasnio je Medved.
Slično je poručila i pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava Melita Čičak koja smatra da se sustav posebnih propisa u okviru mirovinskog sustava treba rasvijetliti.
“Uvjerena sam da ćemo na kraju svi biti svjesni da to nije nikakav destabilizirajući faktor u mirovinskom sustavu”, zaključila je Čičak.
R.I. /Hina/Foto:
