Stotinjak uglednih znanstvenika podržalo prof. Barišića optuženog za plagijat

siječanj 15, 2017 maxportal
Share Button

Premijeru Andreju Plenkoviću i predsjedniku Sabora Boži Petrovu otvoreno pismo je poslalo 100 članova akademske zajednice u kojem daju podršku ministru znanosti i obrazovanja Pavi Barišiću suočenom sa optužbama za plagijat.



Kad je dio javnosti prozvao ministra Barišića za plagijat premijer Plenković je stao u njegovu obranu, a sam Barišić je objasnio da je bila riječ o tiskarskoj omašci koja je riješena i prije nego ga je bilo tko prozvao za plagiranje.

Četvorica znanstvenika prijavila su 2011. godine Barišića optuživši ga za plagijat u članku objavljenom u časopisu Synthesis philosophica.

Pet godina kasnije Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju je sjednici 21. prosinca 2016. godine donio mišljenje da je Barišić preuzeo dijelove teksta američkog filozofa Stephena Schlesingera, a da pritom nije citirao izvore.

Najglasniji u optužbama bio je akademik Vlatko Silobrčić, a pridružio mu se i Ivan Đikić koji je premijeru poručio kako Vlada što prije mora riješiti slučaj ministra obrazovanja.

Očitujući se na ocjenu Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju Barišić je kazao su nadležna etička tijela Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu i Sveučilišta u Zagrebu odbacila su navedenu prijavu još prije šest godina kao neosnovanu. Poručio je kako je nakon što je prijava odbačena, tiskarska omaška u drugom izdanju njegova teksta otklonjena.

“U svjetlu ponovnih neutemeljenih napada na mene kao osobu i moj znanstveni dignitet, ponavljam ono što sam u javnosti izrekao već nekoliko puta. Nije bilo osnove za „naknadno“ stavljanje na dnevni red Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju prijave iz 2011. godine koja je pravodobno bila riješena. Nadležna etička tijela Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu i Sveučilišta u Zagrebu odbacila su navedenu prijavu još prije šest godina kao neosnovanu. Na žalost, pojedini mediji i novinari pokušavaju nametnuti dojam da se predmet tek sada rješava. Nedvojben je bio zaključak mjerodavnih etičkih tijela da se u mom slučaju ne radi o „plagijatu ni o njegovim pojavnim oblicima“.

Žao mi je što je bivši predsjednik Odbora za etiku, akademik Vlatko Silobrčić, kao član Predsjedništva političke stranke Pametno zlorabio visoko etičko tijelo koje imenuje Hrvatski sabor za političke obračune. Nakon što je prijava odbačena, a tiskarska omaška u drugom izdanju mojega teksta otklonjena već 2010., dakle prije nego što je i prijavljena, Odbor za etiku posegnuo je „naknadno“ nakon mojega imenovanja za ministra znanosti i obrazovanja za prijavom za već „presuđenu stvar“. U pravnoj je državi načelo „res judicata“ jamstvo pravne sigurnosti, ne može se ponavljati suđenje za ono o čemu je već donesen pravorijek.

U svojemu djelovanju kao ministar znanosti i obrazovanja zalažem se za uvažavanje različitosti i pluralizam mišljenja te uključivanje svih segmenata društva u demokratsku raspravu o relevantnim pitanjima. Na ovoj odgovornoj dužnosti poštovat ću i uvažavati različite stavove temeljene na činjenicama i u tome me ništa ne će pokolebati”, poručio je Barišić.

Potporu ministru Barišiću dao je akademik Miroslav Radman, a akademik Vladimir Paar kazao je da znanstvena karijera ministra Barišića nije sporna.

”Normalno je da vi kad znanstveno radite stalno nadopunjavate, proširavate i kad se vas upozori vi onda unesete i dodatne reference i dodatne primjere i neki put pogriješite, svatko griješi”, rekao je Paar.

Zagovornici ministra Barišića uvjereni su da napadi na njega nisu motivirani slučajem (navodnog) plagiranja nego činjenicom da je napisao afirmativan znanstveni rad hrvatskom političaru, filozofu i piscu Juliju pl. Makancu  (“Filozofija povijesti Julija Makanca“) koji je karijeri bio i ministar u u Vladi NDH 1942. godine.

Pismo stotinjak hrvatskih znanstvenika prenosimo u cijelosti:

Poštovani gospodine Predsjedniče,

obraćamo vam se zgroženi difamirajućom kampanjom protiv ministra znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Pave Barišića, koji je posebice eskalirala nakon nedokazane optužbe za plagijat. Planski orkestrirana kampanja difamacije uglednog profesora i međunarodno afirmiranog filozofa, ministra Pave Barišića temeljena je na lažima i insinuacijama koje su u više navrata odbačene od strane nadležnih pravosudnih tijela, poput optužbi za prekomjerno održavanje nastave, naplatu dvostrukih dnevnica, bespravno kreditiranje …

Nastavak difamacije, koji prerasta u pravi medijski linč i mobbing, fokusiran je na nedokazanu optužbu i osudu za plagijat krnjega Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju upitne legitimnosti, optužbu koja je prethodno bila odbačena kao neutemeljena od strane dva nadležna sveučilišna etička povjerenstva. U taj medijski linč i mobbing uključuju se novinski kolumnisti, oporbeni političari i s njima uvezani znanstvenici, koji ministra Barišića proglašuju plagijatorom, a da uopće nisu provjerili meritum stvari: kakve je naravi i kojega opsega magnum krimen plagijata u znanstvenom članku ministra Barišića. Naime, čak i nedobronamjernim uvidom u tekst ne može se potvrditi plagijat. Evo činjenica:

Inkriminirani članak Pave Barišića „Does Globalization Threaten Democracy?“ objavljen je u časopisu Synthesis philosophica, zatim preveden na španjolski i njemački i tiskan u tamošnjim časopisima i zbornicima, te na koncu, na hrvatskom, u nedavno objavljenoj autorskoj knjizi Ideal vladavine puka. Raspravljajući odnos demokracije i globalizacije, autor ukratko, u pet rečenica fusnote br. 4, prepričava ideju stanovitih američkih političkih krugova o osnutku ‘lige demokratskih država’, čija bi svrha bila neutraliziranje utjecaja autoritarnih režima Rusije i Kine na globalnoj razini.

U prvom, engleskom izdanju članka propustio je navesti izvor te informacije: članak američkog teoretika S. Schlesingera, iz kojega je doslovice naveo, dakle citirao, tek par dijelova spomenutih rečenica – a što je ispravio u kasnijim prijevodima članka, od kojih je prvi, španjolski, nota bene, objavljen prije prijave za plagijat. Taj, kasnije ispravljeni, sitni propust nikako se ne može smatrati plagijatom, budući da je razvidno da autor ne prisvaja tuđe ideje, niti ih predstavlja kao svoje, već samo prenosi informaciju iz tuđih, konkretno američkih izvora, pa je iz konteksta savršeno jasno da on nije, niti može, niti želi biti predstavljen kao njezin autor.

I to je sve glede famoznog ‘plagijata’ – čak i po presudi navedenog krnjega Etičkog odbora! – temeljem koje su spomenuti političari, kolumnisti e tutta squadra, optuženog ministra Barišića usporedili s krivotvoriteljima diploma, plagijatorima diplomskog i magistarskog rada, čak i s odgovornima za smrt pacijentice u bolničkom hodniku!? 

Naglašavamo da je prof. dr. sc. Pavo Barišić samo jedno od uglednih imena iz akademske zajednice, koja su neosnovano bila predmet uvijek istih difamirajućih objeda, a navedene objede iznova su plasirane samo zbog njegova imenovanja na časnu i odgovornu dužnost ministra, s ciljem da ga se zapriječi u provedbi nužnih promjena i reformi u njegovu resornom području obrazovanja i znanosti.

Uvjereni smo da je profesor Barišić stručno i znanstveno kompetentan, te intelektualno i moralno dostojan visoke dužnosti ministra. Stoga Vas molimo gospodine predsjedniče Sabora da zapriječite političku zloporabu Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, kojega bira visoki dom kojim predsjedavate.

Apeliramo na Vas, gospodine predsjedniče Sabora i Vlade, da zaštitite moralni i profesionalni integritet i ugled prof. dr. sc. Pave Barišića, te mu na taj način omogućite da nastavi obnašati zahtjevnu dužnost ministra uspješno i odgovorno, kako na korist razvoja obrazovanja i znanosti, tako i društvenog i kulturnog prosperiteta Hrvatske.

 doc. dr. sc. Marijana Alujević Jukić
doc.dr. sc. Ivan Andrijanić
prof. dr. sc. Šimun Anđelinović
dr. sc. Lucijana Armanda Šundov
izv. prof. dr. sc. Vanda Babić
doc. dr. sc. Davor Balić
doc. dr. sc. Gorana Bandalović
dr. sc. Erna Banić-Pajnić
prof. dr. sc. Vesna Barić Punda
doc. dr. sc. Ivan Basić
doc. dr. sc. Marija Boban
mr. sc. Josip Bosnić
doc. dr. sc. Marita Brčić Kuljiš
dr. sc. Miljenko Brkić
Danijel Bučan, prof.
dr. sc. Helena Burić
doc.dr.sc. Ivanka Buzov
akademik Nenad Cambi
prof. emerit. dr. sc. Igor Čatić
prof. dr. sc. Jozo Čizmić
prof. dr. sc. Stjepan Ćosić
doc. dr. sc. Bruno Ćurko
prof. dr. sc. Anđelko Domazet
doc. dr. sc. Mladenko Domazet
prof. dr. sc. Marko Dragić
doc. dr. sc. Gordana Galić Kakkonen
dr. sc. Mihaela Girardi-Karšulin
Vinko Grgurev, prof.
izv. prof. dr. sc. Mirko Gugić
dr. sc. Katarina Horvat-Levaj
prof. dr. Kažimir Hraste
prof. dr. sc. Aleksandar Jakir
prof. dr. sc. Jasna Jeličić Radonić
izv. prof. dr. sc.Vladimir Jelkić
akademik Mislav Ježić
izv. prof. dr. sc. Hrvoje Jurić
doc. dr. sc. Zdeslav Jurić
doc. dr. sc. Damir Jurko
Denis Karanušić, prof.
prof. dr. sc. Ivan Katavić
dr. sc. Ivica Kelam
doc. dr. sc. Morana Koludrović
doc. dr. sc. Vesna Kostović Vranješ
doc.dr.sc. Vlaho Kovačević
mr. sc. Petar Krolo
prof. dr. sc. Mislav Kukoč
asist. Sani Kunac, mag. ped.
Josip Lasić, prof., viši lektor
doc. dr. sc. Marija Lončar
doc. dr. sc. Katarina Lozić Knezović
prof. dr. sc. Anita Kurtovic Mišić
izv. prof. dr. sc. Maja Ljubetić
prof. dr. sc. Boris Maleš
prof. dr. sc. Marina Marasović
-Alujević
doc. dr. sc. Gordan Matas
doc. dr. sc. Ivan Matijević
Mira Matijević
prof. dr. sc. Branko Matulić
dr. sc. Željka Metesi Deronjić
prof. dr. sc. Milan Mihaljević
doc. dr. sc. Nikica Mihaljević
prof. emerit. dr. sc. Josip Milat
doc. dr. sc. Edi Miloš
dr. sc. Irena Mišurac
izv. prof. dr. sc. Jadranka Nemeth
-Jajić
prof. dr. sc. Miroslav Palameta
asist. Demian Papo, mag. phil.
izv. prof. dr. sc. Jevgenij Paščenko
prof. dr. sc. Ivan Pavić
prof. dr. sc. Zdravko Perko
dr. sc. Luka Perušić
prof. dr. sc. Valdi Pešutić
-Pisac
prof. dr. sc. Tomislav Petković
asist. Hrvoje Potlimbrzović, mag. phil.
doc. dr. sc. Dalibor Prančević
prof. dr. sc. Ivan Prskalo
prof. dr. sc. Ivana Prijatelj Pavičić
doc. dr. sc. Stjepan Radić
prof. dr. sc. Zdravko Radman
doc. dr. sc. Ina Reić Ercegovac
izv. prof. dr. sc. Hrvoje Relja
izv. prof. dr. sc. Renata Relja
dr. sc. Andrea Rogošić
doc. dr. sc. Anita Runjić
-Stoilova
prof. dr. sc. Marijan Saraga
prof. dr. sc. Mirna Saraga
-Babić
izv. prof. dr. sc. Sanja Stanić
doc. dr. sc. Nataša Stojan
asist. Nikola Sunara, mag.
doc. dr. sc. Zorana Šuljug Vučica
prof. dr. sc. Fulvio Šuran
dr. sc. Suzana Tomaš
prof. dr. sc. Fra Luka Tomašević
doc. dr. sc. Marijana Tomelić Ćurlin
prof. dr. sc. Franjo Topić dr. sc. Ana Torlak
prof. dr. sc. Marko Trogrlić
prof. dr. sc. Lino Veljak
doc. dr. sc. Glorija Vickov
dr. sc. Dafne Vidanec
prof. dr. sc. Josip Vrandečić
prof. dr. sc. Ante Vučković
prof. dr. sc. Katarina Vukojevic, dr. med.
doc. dr. sc. Ivana Zagorac

Komentari
Share Button