Politički analitičari ocjenjuju da pobjeda protuimigrantske Alternative za Njemačku (AfD) na jučerašnjim lokalnim izborima označava veliku promjenu na njemačkoj političkoj sceni i važnu prekretnicu. Postavlja se pitanje je li takva ocjena pretjerana.
Saska-Anhalt jedna je od 16 njemačkih saveznih pokrajina i s 1,7 milijuna birača spada među najmanje. Iako AfD ondje nije osvojio apsolutnu većinu, značaj ovih izbora daleko nadilazi regionalne okvire, piše BBC.
Uvjerljiva pobjeda AfD-a dodatno pritišće već nestabilnu koalicijsku vladu u Berlinu. Rezultati bi mogli odrediti političku budućnost konzervativnog kancelara Friedricha Merza, čija je popularnost niska, a koji je obećavao da će zaustaviti rast AfD-a.
Unutarnji politički problemi oslabit će Njemačku, najutjecajniju članicu Europske unije. To se događa u trenutku dok se kontinent suočava s nizom kriza, od ruske agresije i trgovinskih napetosti s administracijom Donalda Trumpa do ekonomskih izazova koje postavlja Kina.
Rezultat iz Saske-Anhalta potaknuo je preispitivanje u cijeloj zemlji, gdje je sjećanje na nacističku prošlost i dalje živo. Radi se o prvoj tako uvjerljivoj pobjedi jedne radikalno desne nacionalističke stranke od 1945. godine. Njemačke vlasti su AfD dijelom proglasile protudemokratskom organizacijom, a nekoliko regionalnih ogranaka, među kojima i onaj u Saskoj-Anhaltu, označile su kao desničarsko-ekstremističke.
Iako je stranka tradicionalno jaka na istoku Njemačke, ankete pokazuju da je trenutačno najpopularnija na razini cijele države. Postavlja se pitanje kako će na to odgovoriti etablirane stranke u najsnažnijem europskom gospodarstvu.
Trum objavio pobjedu
Izborni rezultat u Saskoj-Anhaltu izazvao je reakcije i izvan njemačkih granica. Američki predsjednik Donald Trump jučer je na svojoj društvenoj mreži Truth Social brzo prenio rezultate izlaznih anketa. Poruke AfD-a protiv imigracije i takozvane “woke” ideologije, sa sloganom “Njemačka Nijemcima”, slične su Trumpovom pokretu MAGA.
Kao i druge nacionalističke stranke u Europi, AfD uvelike preuzima Trumpove metode: napada priznate medije, dovodi u pitanje neovisnost sudstva i obećava da će “Njemačku ponovno učiniti velikom”.
Američkog se predsjednika inače rijetko izravno spominje u europskim kampanjama, jer su političari svjesni njegove nepopularnosti kod velikog dijela birača. Većina birača AfD-a nije proamerička. Zapravo, popriličan broj njih je protiv SAD-a.
Jučer navečer reagirao je i Kirill Dmitriev, utjecajni ruski poduzetnik i direktor Ruskog fonda za izravna ulaganja. On je rezultat AfD-a nazvao povijesnim, njemačku vladu diskreditiranom, a kancelara poniženim. Usporedio je Friedricha Merza s bivšim britanskim premijerom Keirom Starmerom, koji je ljetos morao podnijeti ostavku.
Postavlja se pitanje ruskog interesa za njemačke regionalne izbore i značenja usporedbe s Ujedinjenim Kraljevstvom. Njemačka je najveći pojedinačni donator vojne pomoći Ukrajini, dok je Velika Britanija isporučila Kijevu projektile kojima se napadaju ciljevi na ruskom teritoriju, što je izazvalo oštru reakciju Moskve.
AfD, s druge strane, zagovara prorusku politiku. Traže obustavu vojne pomoći Ukrajini, ukidanje sankcija Moskvi i obnovu uvoza jeftinijih ruskih energenata. Njemačka industrija, ovisna o energentima, pretrpjela je značajne ekonomske posljedice nakon prekida uvoza iz Rusije poslije invazije na Ukrajinu 2022. godine.
AfD-ov pomirljiviji stav prema Rusiji nailazi na odobravanje na istoku Njemačke, koji je i dalje znatno siromašniji od zapada, unatoč tome što je nakon pada Berlinskog zida u njegovu integraciju uloženo između 2.3 i 3 bilijuna eura. U Saskoj-Anhaltu, najsiromašnijoj njemačkoj pokrajini, prisutna je i ostalgija – nostalgija za komunističkim vremenima koja mnogi pamte kao stabilnija.
Pogled iz Bruxellesa
Izbore je pozorno pratila i Europska unija. U idućih 12 mjeseci važni izbori održat će se u Francuskoj, Italiji, Španjolskoj i Poljskoj, a u Bruxellesu strahuju da bi stranke koje se smatraju ekstremnima, posebno na desnici, mogle ostvariti dobre rezultate.
Čelnik španjolskog Voxa Santiago Abascal pobjedu AfD-a nazvao je “velikom nadom za Njemačku i Europu”.
Francuski ministar za europske poslove Benjamin Haddad, saveznik predsjednika Emmanuela Macrona, poručio je da je riječ o “ozbiljnom trenutku za Europu kada vidimo da krajnja desnica pobjeđuje na regionalnim izborima u Njemačkoj”.
AfD i slične europske stranke ne prihvaćaju etikete ekstremne ili radikalne desnice, a među njima postoje i znatne razlike. Nacionalno okupljanje Marine Le Pen prije dvije je godine izbacilo AfD iz svoje grupacije u Europskom parlamentu jer ga je smatralo preradikalnim. Ipak, zajednički su im protuimigracijska politika i naglašeni nacionalizam.
U Bruxellesu se takve stranke smatraju prijetnjom europskom jedinstvu, osobito u vrijeme pritisaka SAD-a, gospodarskog natjecanja s Kinom i rata u Ukrajini. AfD i talijanska Liga izrazito su euroskeptični, a AfD i Nacionalno okupljanje zagovaraju i blaži odnos prema Rusiji. U EU upozoravaju da bi popuštanje sankcija Moskvi ili slabljenje potpore NATO-u moglo ohrabriti Kremlj.
Europske birače istodobno brinu ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku, stanje u zdravstvu, ekonomska nesigurnost, nekontrolirana imigracija i sigurnost. Rezultat u Saskoj-Anhaltu zato je upozorenje tradicionalnim strankama i institucijama koje AfD odbacuje kao dio establišmenta.
Mnogi birači osjećaju da su ih stranke kojima su desetljećima vjerovali iznevjerile. Njihov zaokret prema desnici ili ljevici ne znači nužno radikalizaciju. AfD je u Saskoj-Anhaltu nastupio sa sloganom “Sve je moguće!” i obećanjem da će Nijemci ponovno biti ponosni na svoju zemlju, a čini se da mu je sve više birača spremno dati priliku.
M.M. /Foto: Afd
