Poznata gastronomska stranica Taste Atlas proglasila je pobjednički svjetski doručak. Komplet lepinja je najbolji doručak na svijetu u 2023. godini, piše Taste Atlas.
Ova slana srpska delicija sastoji se od tradicionalnog somuna (lepinje) koji se prereža na pola, premaže kajmakom i prelije jajetom. Kombinacija se kratko peče i treba je zaliti mješavinom vruće masti koja iscuri pri pečenju mesa – lokalno poznatog kao pretop ili moča.
Premda je hranjivo i visoko kalorično, u jelu se obično uživa za doručak i najbolje se kombinira s čašom jogurta ili kiselog mlijeka. Nikad se ne jede kao sendvič, a za originalno iskustvo preporučuje se jesti rukama.
Kušali smo taj doručak za vrijeme posjeta Sajmu knjiga u Beogradu u vrijeme prije korone. I to doma kod jednog od šefova Sajma (Starčević se preziva). Domaća rakija bila je bolja od doručka.
Na drugom mjestu je Roti canai, tradicionalni je somun pržen u tavi napravljen od brašna, vode, jaja i masnoće indijskog porijekla, ali uglavnom povezan s Malezijom i okolnim zemljama poput Indonezije, Bruneja i Tajlanda.
Tijesto za roti canai višestruko se preklapa, tako da konačni proizvod ima slojevitu teksturu, meku unutrašnjost i hrskav vanjski sloj.
Najčešća mast koja se koristi u roti canaiju je ghee, tradicionalni indijski pročišćeni maslac. Vjeruje se da jelo potječe iz Indije kada su indijski radnici koji su migrirali u Maleziju donijeli recept i tradiciju pripreme ovog prhkog peciva u stranu zemlju.
Na sedmom mjestu nalazi se francuski Kroasan (Croissants) koji je, bez obzira na sve ankete i procjene, najukusniji svjetski doručak.
Ova ljuskasta peciva zlatne boje u obliku polumjeseca najbolje se prave od čistog maslaca i pomalo slatkog tijesta s kvascem. Ako je pravilno napravljena, žuto-bijela unutrašnjost trebala bi biti samo malo elastična kada se povuče iz sredine, spremna da se prekrije komadom maslaca ili svježim pekmezom.
Stručnjaci se slažu da je na kroasan snažno utjecao austrijski kipfels. Ovo pecivo nastalo je 1683. godine kao proslava austrijske pobjede nad Otomanskim Carstvom, a njegov oblik navodno oponaša polumjesec koji se nalazi na turskoj zastavi.
Iza njih, na osmom mjestu je bosanski burek.
Burek se sastoji od slojeva filo tijesta punjenih raznim slanim nadjevima. Unatoč svom turskom porijeklu, ovo jelo je evoluiralo u ponosni dragulj bosanske nacionalne kuhinje. Iako većina mještana tvrdi da se burekom može zvati samo burek s mljevenom junetinom, isto se jelo pojavljuje i s drugim nadjevima, a te druge varijante poznate su pod različitim imenima: sirnica (svježi sir), zeljanica (špinat) i krompiruša (krumpir).
Burek se peče smotan u obliku puža i takav se tipično nalazi u pekarnicama, dok se u tradicionalnim restoranima često radi u obliku pite koja se prije posluživanja reže na četvrtine.
Jelo je iznimno popularno diljem Balkana, a u Zagrebu ga preporučujemo kušati u restoranu Delminivm u naselju Malešnica, gdje se radi na tradicionalan način pa ga morate naručiti dan ranije.
U Bosni i Hercegovini kulturni značaj ove svakodnevne namirnice najbolje je sažet u brojnim lokalnim poslovicama koje sugeriraju da ako žena zna napraviti dobar burek, onda je spremna za udaju.
D.M. /Foto: Shutterstock
