Ministar vanjskih poslova Srbije Nikola Selaković saopćio je da je veliki broj zemalja “u sadašnjoj geopolitičkoj situaciji postao bolno svjestan da se povrede međunarodnog prava i principa vraćaju kao bumerang”, navodeći da je “sve veći broj” onih koji povlače priznanje Kosova. On je izrazio očekivanje da tim putem krene i Hrvatska.
“Ne samo zbog posvećenosti međunarodnim pravu, već i zbog toga što, nadamo se, sagledava važnost izgradnje stabilnih dobrosusjedskih odnosa s Republikom Srbijom”, naveo je Selaković.
Izjavom kako očekuje da “Hrvatska povuče priznanje Kosova”, Selaković je po ludilu pretekao i ministra polcije Aleksandra Vulina, a to je bit luđi od Vulina veliki je uspjeh.
On je tako odgovorio na izjavu šefa hrvatske diplomacije Gordana Grlića Radmana da je “priznanje neovisnosti Kosova od strane Srbije neminovnost”, navodi se u priopćenju.
Selaković je ocijenio da je tom izjavom Grlić Radman „izašao iz okvira službene politike EU, koja je po tom pitanju na statusno neutralnim pozicijama“.
“Usprkos željama ministra Grlića Radmana, Srbija, neće priznati jednostrano proglašenu neovisnost svoje južne pokrajine, i za to ima niz valjanih razloga, a njeni argumenti čvrsto su zasnovani na međunarodnom pravu, na pravno važećoj Rezoluciji 1244 Vijeća sigurnosti UN, odnosno na temeljnim principima na kojima počivaju suvremeni međunarodni odnosi“, navodi Selaković.
Ministar je ocijenio da je pozicija hrvatske diplomacije proturječna, jer Hrvatska „brani teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine pozivajući se upravo na princip suverenosti i nepovredivosti teritorijalnog integriteta država, a istodobno Srbiji uskraćuje ista prava, što nije ni principijelno ni dobrosusjedski“.
“Principi međunarodnog prava moraju biti univerzalni da bi uopće bili principi, a svako odstupanje od pravila i prihvaćanje presedana zapravo obesmišljava međunarodno pravo i ruši njegove temelje”, kazao je Selaković.
Kosovo je 17. veljače 2008. na svečanoj sjednici Parlamenta proglasilo neovisnost od Srbije. Za Deklaraciju o neovisnosti izjasnilo se svih 109 prisutnih zastupnika.
Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. godine na Kosovu živi 1.739.825 stanovnika, od čega 92,93 posto čini Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernom Kosovu, u tri većinski srpske općine Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću.
Rezulati popisa za 2021. godinu tek se očekuju, a po Vučićevim izjavama na sjeveru Kosova živi 43 do 44.000 Srba. Procjene Beograda je da na Kosovu živi od 3 do 7 posto Srba od ukupnog broja stanovnika Kosova.
Kosovo trenutno ima najmlađe stanovništvo u Europi, s fertilitetom procijenjenim na 2,4 djece po ženi. Prosječna starost stanovništva na Kosovu je 29 godina, a u Srbiji 43 godine.
M.M. /Foto: Foto: Subotica živi
