Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je da brod Jadran nije jedina imovina koju Hrvatska traži natrag od Crne Gore te da raspolažu dokumentacijom koja opravdava njihove zahtjeve.
Naglasio je da Hrvatska ne usporava pretpristupni proces Crne Gore, nego da se svakom poglavlju mora pristupiti pažljivo i precizno utvrditi jesu li ispunjeni kriteriji.
Govoreći o brodu Jadran, Grlić Radman je rekao da je to pitanje u Crnoj Gori postalo svojevrsni “light motiv”, ali da problem nije samo brod, nego i druga imovina.
“A gdje je sva ona imovina koja je oteta, koja je prodana ili data nekome? To je vojna sukcesija koja je dokumentirana. Mi imamo interaktivne mape, dokumente koji mogu to utvrditi. Jedno su političke izjave, a drugo ono čime raspolažemo. I znamo kada je, u kojem trenutku, otišlo u Crnu Goru.
Nestalo je dosta plovila pod okriljem noći; recimo, jedna podmornica našla je put preko jedne države u drugu državu, vojna bolnica i tako dalje. Mi imamo to sve zapisano i radi se o imovini vrijednoj više od 2,7 milijardi dolara“, rekao je Grlić Radman.
Objasnio je da je sve to utvrđeno 1991. godine te da Hrvatska točno zna čime je raspolagala na dan 31. svibnja 1990.
“Imali ste otprilike oko 207 plovila, a 30-ak ste imali u Crnoj Gori. A godinu kasnije sve je obrnuto: 207 u Crnoj Gori, a 30-ak u Hrvatskoj. Mi imamo te podatke i to je naša pozicija, ne treba skupljati nikakve potpise“, poručio je.
Govoreći o pregovaračkim poglavljima, rekao je da se ona koja zahtijevaju posebnu pažnju ne mogu zatvarati automatski, jer postoje geopolitički razlozi.
„Tu se mora precizno vidjeti o čemu se radi. A i kod 14. poglavlja treba utvrditi prave razloge. Nije stvar u tome da se poglavlje zatvori ili ne zatvori, nego treba ga dobro proučiti. To je naša preporuka i drugima. Jer imam osjećaj da se nekako prebrzo zatvaraju ta poglavlja. Mi nemamo otvorena pitanja, nego imamo pitanja vladavine prava — temeljna, vrijednosna pitanja, koja su pitanja Europske unije, zajednice vrijednosti. Ovdje se radi o tome da se nešto mora ipak isporučiti“, rekao je ministar.
Dodao je da svaka država, sukladno svojim razlozima, može argumentirano i suvereno dati mišljenje o određenom poglavlju.
Pitanje hrvatske manjine
Na pitanje hoće li status hrvatske zajednice u Crnoj Gori utjecati na hrvatski stav prema crnogorskom EU putu, Grlić Radman je odgovorio da nema blokiranja, nego potrebe da se ispune suštinska pitanja vladavine prava, ljudskih i manjinskih prava.
„Kod nas je uvijek prvo pitanje položaj hrvatskog naroda u Crnoj Gori. I uvijek ističemo da imamo osjećaj da se zatire hrvatski identitet — lagano i vrlo diskretno. Evo, recimo, zadnje što je bilo: govor o Dobrotskoj čipki, gdje se uopće ne govori o tome da je ona imala svoje hrvatsko porijeklo“, rekao je.
Dodao je da su čipku izvorno radile Hrvatice, a kasnije i žene drugih nacionalnosti.
Kritizirao je i način predstavljanja kulturne baštine:
„Kada se predstavljao i promovirao značaj ove kulturne baštine, nije se spomenulo hrvatsko porijeklo. Kome to smeta? To samo pridonosi boljem psihološkom osjećaju Hrvata ovdje — da se osjećaju svoji na svome. Imate vodiče u turističkim zajednicama koji ne govore ništa o katoličkim crkvama ili o drugim spomenicima hrvatske baštine. To nije dobro“, poručio je.
Govoreći o povratu oduzete imovine, Grlić Radman je rekao da je to dio poglavlja 23 i da će Hrvatska inzistirati na povratu imovine koja se ne vraća Hrvatima, iako je vraćena Albancima i Srbima.
“Svima je oduzimana ta imovina, ali ako je svima vraćena, a Hrvatima nije — onda je to neka poruka“, zaključio je.
M.M. /Foto: YT
