PRŠUT za Guinnessovu knjigu rekorda dolazi iz Pakova sela kraj Drniša, težak je čak 22,5 kilograma i dugačak 103,5 centimetara, uzgojili su ga Darko Babić i Ante Reljanović iz tvrtke Baba delicije.
“Tri godine je svinja uzgajana i tri godine smo potom brižljivo njegovali i sušili pršut da bi izrastao u grdosiju za Guinnessa. Teško je bilo, ali smo uspjeli – rekao je Ante Reljanović iz tvrtke Baba delicije. Svinja od koje potječe najveći pršut bila je prije klanja teška 450 kg.
Drniški pršut izložen je na 10. Međunarodnog sajma pršuta “ISAP 2016.” u Tinjanu prošlog vikenda.
– Svinja od koje je napravljen pršut hranjena je kukuruzom, ječmom, djetelinom, i sve to na otvorenoj površini, kao ekstenzivni uzgoj. To su onda sretne svinje jer se cijelo vrijeme slobodno kreću. Ona mora s jednog područja, gdje joj je voda, prijeći na drugo, gdje je hrana, i tako se optimalno razvija i troši energiju – objasnio je Reljanović.
Pršut su sušili u Pakovu Selu. Njegovan je uz kanjon rijeke Krke, gdje su blage mediteranske struje koje se, kako dodaje, miješaju s oštrom kontinentalnom klimom i uzrokuju kvalitetno zrenje.
“Naš pršut je poznat po tome da ne voli sunce, voli mrak i vlagu, a idealna vlažnost je 75 posto – otkrio je. Dimio se grabovim drvom, koje ima najmanje tanina u sebi, a najvećem i najboljem pršutu pogodovale su česte izmjene juga i bure.”
Darko Babić ratni je veteran i u Zagrebu, na početku Vlaške ulice, odmah do spomenika Augustu Šenoi, vodi Kuću pršuta, sira, maslina i vina gdje se služe delicije iz Drniša. U Domovinskom ratu Babić je bio pripadnik specijalnih postrojba Ante Gotovina i Gotovina će, bez patetike, često ponoviti da je Baba bio jedan od najboljih vojnika s kojima je ratovao.
I Ante Reljanović obiteljski je prijatelj s Gotovinom i za Božić se u generalovoj kući služe delicije iz Pakova sela. Ante je invalid Domovinskog rata, a iako mu nedostaje pola prsta, to ga, kaže, ne sprečava da svakodnevno vježba rezanje pršuta.
Ante Reljanović s najdužom fetom pršuta
Javni bilježnik nazočio je službenom vaganju i mjerenju pršuta. Nakon toga je krenulo rezanje najveće fete pršuta, od 1,5 metara, što je oduševilo okupljene, a pripremljeno je stotinjak obroka.
– To je uspjeh za nas. Inače je obični pršut uglavnom težak sedam-osam kilograma. Ovaj naš je sigurno najteži i najveći, a okusom je izvanredan. Pristup pravljenju pršuta je kao i kod onog manjeg, ali volim reći da je pršut k’a malo dite i treba biti brižan prema njemu, – kazao je Reljanović.
Maxportal/foto:Novi list/pxll
