Iznenađenja na listi za XI. izbornu jedinicu? HDZ lovi sva tri mandata!

lipanj 12, 2020 maxportal
Share Button

Prije nego analiziramo moguća imena kandidata na listama za XI izbornu jedinicu, pogledajmo kako se glasovalo kroz nekoliko zadnjih izbornih ciklusa u BiH i po svijetu, tko nas je i odakle zastupao, i tek na koncu, tko bi nas mogao ili trebao zastupati sljedeće četri godine.



Na izborima održanima 11. rujna 2016. dijaspori je omogućeno 112 redovitih biračkih mjesta, a od ukupno 21.223 ljudi glasalo je 21.208 birača ili 99,93 posto. Tada je dijaspora dala tri zastupnika, dva iz redova HDZ-a – Božo Ljubić i Željko Raguž te generala Željka Glasnovića, nositelja neovisne liste.

U toj izbornoj jedinici najviše preferencijalnih glasova osvojio je upravo Glasnović – 4282, malo manje nego što su Ljubić i Raguž osvojili zajedno. Naime, Ljubić je osvojio 3041 glas, a Raguž 1609 glasova.

HDZ je već objavio nositelje svih listi. Listu za XI izbornu jedinicu bi nosila potpredsjednica HDZ-a Zdravka Bušić, o kojoj ne treba puno govoriti. Za nju zna svaki birač u BiH i u svijetu. Neki je pamte kao tajnicu prvog predsjednika Franje Tuđmana, drugi kao zastupnicu u EU Parlamentu, treći kao sestru pokojnoga Zvonke Bušića.

Kao takva, ona će sigurno snažno povući listu, ali treći mandat ostaje uvijek upitan i postoji mogućnost novoga iznenađenja koje je Željko Glasnović napravio najprije s liste HDZ-a, u Karamarkovo vrijeme, a onda i kao neovisni kandidat na izborima 2016. godine. Zato nisu nevažni prijepori o drugih 5-6 kvalitetnih imena koji bi povukli listu, svatko u mjestu gdje živi. Jer su u vrhu HDZ-a svjesni da se bitka bije u svakoj izbornoj jedinici za svaki mandat.

Činjenica da je broj zastupnika iz dijaspore fiksan utječe na to da mnogi pojedinci nisu uopće zainteresirani za izbore, jer im je svejedno koje 3 osobe će ih zastupati kroz sljedeće 4 godine.

Mogu to biti i Dragan Čović i Borjana Krišto, ili bilo tko drugi koji nas zastupa u federalnom Parlamentu ili BH Skupštini, sukladno onoj mudroj rečenici jednog autsajdera s prošlih izbora: „glasujte za mene, jer vami je svejedno – ali meni nije“. Možda bi nešto više smisla imalo zaigrati na nekog od načelnika općina i gradova od Posavine do Neuma.

Neki bi buduće zastupnike tražili među akademicima i sveučilišnim profesorima, od rektora dr. Tomića do vjerojatne buduće dekanice PMF-a u Mostaru, profesorice dr. Jelke Miličević ili među visokim časnicima HV-a i HVO-a, među generalima Krešo Ćosić, Ivan Kapular, Zdravko Andabak, Miljenko Filipović, Željko Šiljeg itd. Nitko dakle ne može reći da nema kvalitetnih kandidata.

Načelno, na listi HDZ-a za XI izbornu jedinicu bi moglo biti mjesta bar za jedno-dvoje predstavnika Središnje Bosne i Posavine, možda već spominjani dr. Jeleč ili  Mijo Matanović.

Koliko će na listu uticati predsjednik HDZ BiH dr. Čović i eventualno predsjednik HDZ 1990, Ilija Cvitanović, vidjet ćemo. Od toga ovisi hoće li se ponovno na listi dva aktualna zastupnika dr. Božo Ljubić i Željko Raguž, koji se diče Deklaracijom o položaju Hrvata u BiH, iako nitko ne zna na što konkretno je uticala ta Deklaracija i kakav je učinak uopće imala.

Plenković nema prostora za eksperimente, mora ići na osvajanje sva tri mandata! Stoga je očekivati da će potpredsjednicu HDZ-a Zdravku Bušić osnažiti osobom koja može u svakom pogledu parirati generalu Glasnoviću. Hoće li to biti general Miljenko Filipović iz Tomislavgrada ili možda general Ćuk rodom iz Rame, znat ćemo već sutra, najdalje u subotu.

Spominje se kao moguće iznenađenje na listi bivši zamjenik ministra unutarnjih poslova u Vladi Federacije BiH, negdašnji član Predsjedništva HDZ BiH i zastupnik u Parlamentu FBiH, Ivan Baćak iz Tomislavgrada (na naslovnoj slici s Ivom Lučićem).

Njega Sokol Čović nije volio, ali ga nije nigdje ni blatio kao neki njegovi bliski suradnici, tako da nije isključeno da Plenković upravo Baćka postavi na prvo „neprolazno“ mjesto na listi, ono koje se može izboriti preferencijama, kako bi mobilizirao nezadovoljnike i protivnike sadašnje glavne struje u HDZ-u BiH.

Tim više što je, pod snažnim pritiskom Borjane Krišto, Čović izbacio iz HDZ-a cijelo aktualno vodstvo duvanjske organizacije HDZ-a BiH koje jedino Baćak ili jedan od braće Tokić, Mijo i Marko, mogu uvjeriti kako je Čoviću nakon 15 godina na čelu HDZ-a, upitnija stranačka budućnost nego njima.

Baćkovu kandidaturu snažno podržavaju Mario Kapulica, Ante Baković, Zdravka Bušić te generali Filipović i Šiljeg.  On sam se još ne izjašnjava, ali poznajući ga, siguran sam da neće pobjeći od izazova.

Nije nevažno da je u političkoj karijeri pokazao  i osobnu hrabrost. Kad se nitko iz HDZ-a nije usudio prihvatiti dužnosti zamjenika ministra policije F BiH, nakon ubojstva Joze Leutara, na tu užarenu i opasnu stolicu sjeo je upravo Baćak.

Kada uzmemo u obzir kratkoću vremena za kampanju, izbjegavanje većih skupova zbog pandemije virusa, treba naglasiti još jednu prednost u odnosu na druge možebitne kandidate: on je jedan od prvih blogera u BiH, sveprisutan na svim društvenim mrežama, jedan od prvih tviteraša, s maksimalnim brojem prijatelja na Facebooku, instagramu itd.

Upravo je on u vrijeme koronakrize prvi putem platforme zoom okupljao na virtualne tribine i seminare duhovne obnove brojne prijatelje iz Herceg-Bosne.

Očekivalo se da će Domovinski pokret na čelo svoje liste staviti već provjerenog zastupnika Željka Glasnovića, a ostala imena se dogovaraju. Izvjesni problem za Glasnovića bi mogao nastati ako se ovaj put HDZ 1990. , kojemu je na čelu Ilija Cvitanović iz Rame, dogovori s Plenkovićem. Bez te potpore Glasnović bi ostao bez logistike i mreže na terenu što je na posljednjim izborima bilo presudno da dobije najviše preferencijalnih glasova. A nije svejedno ni koje osobe bi se mogle naći na listi s generalom Glasnovićem?

Kada bi pitali Prkačina koji je na listi za 7. Izbornu jedinicu, on bi svakako predložio svoga pukovnika Ćanu Primorca iz Ljubuškog, što bi, zbog njegove otužne političke, sluganske epizode iz vremena tzv. Alijanse, Glasnoviću bila otežavajuća okolnost. General Glasnović će, siguran sam, radije biti neovisni kandidat nego da mu bilo tko nameće bilo koga staviti na listi koju on nosi.

Osim toga, ovaj put će i koalicija Desne lige koju čine Neovisni za Hrvatsku Brune Esih, HSP Karla Starčevića i Generacija obnove, na čelu s Franjom Čirkom također imati listu za dijasporu. Tu listu će vjerojatno nositi nositi Davorin Karačić, odvjetnik Marka Perkovića Thomposna. Na listi bi se mogao naći i tajnik NHR-a, Ivo Mikić, podrijetlom iz Posavine. Spominjao se Franjo Čirko čiji su korijeni iz Rašeljaka kod Tomislavgrada, no on će vjerojatno biti nositelj liste Desne lige u prvoj izbornoj jedinici.

Četvrta ozbiljna lista je lista MOST-a sastavljena uglavnom od članova HRS-a, predvođena predsjednikom te stranke, Slavenom Ragužom. Podržat će ih svojim dolaskom na teren Grmoja i Petrov, ne tako davno mostarski student, kao i rođeni Mostarac Nino Raspudić. Teško će sav njihov trud dovesti do biračkih kutija više 3-4 tisuće glasača, što nije dostatno za jedan mandat. Pjevat će Nino „Zostera“, i rugat se tako, pomalo samomu sebi: „danas sam dvaput glasa“.

Mnogi bi se birači nakon svega, poglavito u RH, složili kada bi se nekim novim izbornim zakonom odlučilo da, kakogod bili birani zastupnici nacionalnih manjina i zastupnici Hrvata koji ne žive u RH, ma koliki bio njihov broj, da ne mogu odlučivati o izboru izvršne vlasti, Vlade RH.

Tada više ne bi trebao biti presudan broj zastupnika izvandomovinskih Hrvata i moglo bi se imati više izbornih jedinica ili lista.

Hrvati izvan Hrvatske zagovaraju povratak na 12 zastupnika dijaspore –  tri zastupnika Hrvata iz BiH, po jedan za Hrvate iz Vojvodine, Crne Gore, Srbije i Kosova te poneki iz USA, Kanade, Australije i Europe.

I da se konačno omogući elektronsko glasovanje!

M. Marković/Foto: Maxporatl

 

Komentari
Share Button