Predsjednik crnogorske vlade u tehničkom mandatu Dritan Abazović odbija Hrvatskoj vratiti oteti školski jedrenjak “Jadran“. Novi predsjednik države Jakov Milatović za sada se ne oglašava po tom pitanju.
Za one neupućene treba ponoviti neke brojke o crnogorskom učešću u saveznom vojnom budžetu bivše SFRJ, odnosno koliko je uopće flote JRM bilo bazirano na crnogorskom teritoriju. Brojke su u oba slučaja poražavajuće za naše južne susjede.
Naime, Crna Gora je u svakom pogledu početkom 90-ih godina prošlog stoljeća aktivno (politički, ljudski, materijalno) podupirala i sudjelovala u agresiji JNA na Republiku Hrvatsku. Bila su to skladna vremena u kojima su „oba oka u glavi“ bila fokusirana prema istom, zajedničkom cilju – tuđim teritorijima i imovini.
Tu nepobitnu činjenicu Crna Gora je, obzirom na svoju veličinu i svoj financijski doprinos izgradnji bivše JNA, značajno više naplatila od Srbije. Crna Gora je u jugoslavenski savezni proračun za obranu izdvajala tek 1,9 posto sredstava, a zahvaljujući aktivnom sudjelovanju u agresiji na Hrvatsku domogla se točno 19 posto „ratnog plijena“, ili ravno 10 puta (ili 1000 posto!) više diobene mase bivše JNA nego što je izdvajala u savezni proračun za obranu.
Srbija je ( s Kovsovom i Vojvodinom) izdvajala u savezni budžet za obranu 36,8 posto sredstava, a Crna Gora tek 1,9 posto sredstava. Međusobni omjer izdvajanja je 95,1 posto za Srbiju prema 4,9 posto za Crnu Goru. Dakle, u nekoj „pravičnoj“ raspodjeli „ratnog plijena“ Srbija je trebala dobiti znatno više.
Međutim, zahvaljujući činjenici što je gotovo sva flota JRM završila u Crnoj Gori, ista se, na zadovoljstvo tadašnjeg političkog vrha Crne Gore – značajno prenamirila. Iz svih ovih brojki je vidljivo da je „ratni plijen“ koji je prisvojila Crna Gora s teritorija Hrvatske, a u odnosu na crnogorske „zasluge“ prije i tijekom rata, bio neusporedivo veći od onog dijela koji je, po okončanju rata, pripao Srbiji.
U lukama baziranja na tlu Hrvatske bilo je razmješteno 89 posto flote JRM-a. Po teritorijalnom principu razdiobe ovaj dio flote trebao je pripasti Hrvatskoj. Umjesto toga, Hrvatskoj je pripalo samo 15,7 posto flote JRM-a. U crnogorskim lukama baziralo se samo 11 posto JRM flote, no zahvaljujući ratnim djelovanjima, u crnogorskim rukama završilo je 84,3 posto flote.
Doprinos Hrvatske u savezni proračun za obranu iznosio je 26,7 posto, dok je doprinos Crne Gore iznosio tek 1,9 posto. Međusobni omjer ova dva doprinosa iznosi 93,3 posto prema 6,7 posto u korist Hrvatske, ili 86,5 posto više od Crne Gore.
Summa summarum, Hrvatskoj koja polaže pravo na 89 posto flote JRM-a, a za koju je izdvajala 86,5 posto sredstava više od Crne Gore, na kraju je pripalo svega 15,7 posto flote JRM-a. S druge strane, Crna Gora, koja je izdvajala minimalna sredstava (1,9 posto), došla je u posjed 84,3 posto flote JRM-a.
Dakle, ti i takvi susjedi i dalje ne žele vratiti oteti jedrenjak „Jadran“, a očekuju našu podršku za ulazak u EU. Pružati im bezuvjetnu podršku bio bi čisti mazohizam. I zato, podrška premijeru Plenkoviću i ministru Grlić-Radmanu u započetoj bitki za „Jadran“.
Marko Marković/Foto: Dnevnik.hr
