HRT večeras emitirao prvu epizodu serijala o ‘NDH’ autora Hrvoja Klasića

20 rujna, 2021 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

HRT-ova serija “NDH”, šest godina nakon početka snimanja, krenula je od ponedjeljka 20. rujna kao adut jesenske televizijske sheme. Njen autor Hrvoje Klasić kaže da je seriju trebalo emitirati mnogo ranije



“Svakom režiseru je valjda najveća čast kada mu film i serija završe u bunkeru i to je ujedno najbolja reklama. Neću sada ulaziti što se točno dogodilo, samo znam da je ova serija morala biti puno prije završena, ali nije, i to ne zbog nas kao ekipe, i da je morala puno prije biti prikazana. I opet, ne zbog nas, nego zbog HRT-a”, kazao je Klasić za Hinu.

S druge strane, v.d. glavnog ravnatelja HRT-a Renato Kunić reagirao je na tvrdnje o “bunkeriranju” tog dugoočekivanog, ali i dugo pripremanog projekta. “Nikad niti jedna emisija tijekom mog mandata ravnatelja programa i mandata mojih kolega urednika nije završila u ‘bunkeru’. Općenito, ideja bunkeriranja sadržaja pripada nekim drugim vremenima”, naglasio je Kunić.

Dodao je i kako je serijal NDH čekao na emitiranje iz više razloga. Konkretno, za 12 epizoda morao se naći adekvatan termin jer to je tri mjeseca prikazivanja, a programski budžet ima svoje zakonitosti i pravila.

Sve je koštalo oko milijun i pol kuna

Naglasio je i kako serijal otprilike košta 1.5 milijuna kuna te da je, po gruboj procjeni, razlika između prvotno od Klasića predloženih šest i ostvarenih 12 epizoda oko pola milijuna kuna. “Dakle, nema zabrana i bunkeriranja, nego samo programska procjena kada neki sadržaj kreće u emitiranje. Dodajmo i da je serijal završen u lipnju 2020.”, zaključuje Kunić.

No, i Klasić i HRT složili su se ipak da je to dugoočekivani projekt u kojem će o NDH u 12 epizoda govoriti tridesetak doktora znanosti i povjesničara, a bit će ilustriran s više od dva sata filmskog materijala o NDH iz Hrvatskog slikopisa otkupljenog od Jugoslavenske kinoteke.

Ističući velike zasluge HRT-ova redatelja i koscenarista Miljenka Bukovčana i montažerke Ive Blašković, Klasić je potvrdio i nazive epizoda serijala NDH koji otvaraju “Dva atentata”, slijedi “Nova Europa” i “10. travanj” – epizode vezane uz doba prije i uoči proglašenja NDH. Nakon toga, planirano je prikazivanje “Ustaške države”, “Vanjske politike”, “Hrvatske do Drine” i “Vojnice”, da bi uslijedile “Prirad i uljudba”, “Crkva” i, prema ocjeni mnogih, najzahtjevnije epizode – “Nepoželjni”, “Teror” i završni “Epilog”.

Klasić: “Nije rađeno ideološki ni tendenciozno”

“Upozorio bih gledatelje – ima dvanaest epizoda i ovo nije rađeno ideološki ni tendenciozno. Ulazimo u priču puno prije nastanka NDH, dakle zašto je nastao ustaški pokret, u kojim okolnostima. Razrađujemo priču, ali ne idemo kronološki, nego na neki način tematski. Bit će teme terora, ali bit će i teme unutarnje politike, kulture, vanjske politike i vojske. Preporučujem ljudima da ne reagiraju na prvu”, kazao je Klasić.

Dodao je i kako su mnogi pitali za sadržaj serije i njezine naglaske, no poručuje da se u sadržaju nije baš sve vezano uz NDH moglo spomenuti, bez obzira na čak 12 epizoda.

“Sve što je rečeno dovoljno je da bi se shvatio taj trenutak – vremenski, društveno-politički kontekst, da bi se shvatilo što je bila ta država i kakav je bio život njezinih građana – onih koji su bili poželjni i onih koji su bili nepoželjni”, ocijenio je.

Cilj nije bio, ističe, napraviti leksikon u kojem će se sve nabrojati, nego dati opis i analizu jednog vremena, a u tome su pomogli vrhunski stručnjaci iz cijele regije i Europe. Klasić je i dodatno pojasnio svoju izjavu u Jutarnjem listu da “suprotstavljenih mišljenja nema, ali samo zato što desničarski povjesničari nisu željeli sudjelovati”.

“Ispričat ću anegdotu. Kada su me prije nekoliko godina s HRT-a zvali povodom Dana sjećanja na žrtve Holokausta, jedan novinar me nazvao i rekao ‘bit ćete vi i s druge strane’… Prekinuo sam ga i pitao: “Tko – Goebbels? Kako to mislite s druge strane kada govorimo o Holokaustu?” Tako i ovdje. Kada govorimo o NDH, nema suprotstavljenih mišljenja među povjesničarima i znanstvenicima koji drže do svog znanstvenog renomea. Nema među znanstvenicima u Zagrebu, Beogradu, Švedskoj ili u Washingtonu”, kazao je Klasić.

Ono što postoji jest činjenica da su se neki bavili više određenim razdobljem. Naravno da mogu postojati različita mišljenja o načinu kako se pristupa broju žrtava u Jasenovcu ili nakon Bleiburga, dodao je.

“O karakteru ustaške države ili svibnju 1945. znanstvenih neslaganja nema”

“Međutim, kada govorimo o karakteru ustaške države, odnosno o NDH, o karakteru logora Jasenovac ili o onome što se događalo u svibnju 1945., tu u principu neslaganja nema”, kazao je Klasić.

Serija se snimala na brojnim lokacijama, od Vatikana i Sachsenhausena, do Bleiburga i Jasenovca, Janke Puszte (Jankovca), ali i Firenze, gdje je još i sada vila koju je Ante Pavelić, kako ističe Klasić, kao Mussolinijev “čovjek za specijalne zadatke” dobio za usluge u budućem pripajanju dijelova hrvatskog Jadrana.

Posebne su epizode posvećene gospodarstvu i kulturi (prirad i uljudba) u vrijeme NDH, ali i odnosu ustaškog režima i Crkve. “Posvetili smo veliki dio prostora Crkvi, generalno – katoličanstvu i ustaškom pokretu jer, mnogi će reći, Katolička je crkva iskoristila ustaše, a mislim da je bilo obrnuto, i tu se veliki dio povjesničara slaže. Alojzije Stepinac nije bio ratni zločinac, ali sigurno nije bio primjer antifašističke borbe”, rekao je.

“Prepustit ću sudu javnosti”

Za epizodu “Prirad i uljudba” kazao je kako su iskoristi terminologiju iz tog vremena da bi se pokazalo kako je izgledalo gospodarstvo, odnos prema obrtu i poljoprivredi u NDH te su s tim spojili odnos prema kulturi, filmu, izdavaštvu i kazalištu. Namjera je bila u jednoj epizodi pokazati život kako je izgledao u NDH iako o njemu, ističe Klasić, ima najmanje znanstveno analiziranih podataka. Moguće negativne reakcije na seriju NDH Klasnić očekuje od onih, kako je istaknuo, koji već 30 godina prednjače u revivalu NDH.

“Očekivano je to s obzirom na to da živimo u društvu, državi gdje su nenormalne stvari normalizirane i gdje godinama svjedočimo da je ustaški pozdrav postao potpuno normalna stvar u društvu, da imamo dvadesetak ulica imenovanih po ljudima koji su slavu stekli u NDH, da imamo udruženja koja se bave negiranjem Jasenovca…”, kazao je Klasić.

No, završnu ocjenu o kvaliteti projekta NDH i odluci HRT-a o terminu njezina emitiranja ipak prepušta gledateljima. “Prepustit ću sudu javnosti – publike da procijeni je li ovaj projekt možda trebao ranije biti prikazan i je li se HRT prema njemu trebao ponašati na drugačiji način”, zaključio je Klasić.

Hina/Foto: hrt


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •