Dnevnik Nove TV večeras je objavio posljednje ovogodišnje redovno istraživanje Crobarometar. Istraživanje je provedeno između 1. i 20. prosinca na 987 ispitanika. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,3%, a za rejtinge stranaka +/- 3,6%.
Bilo građana ispitivano je u iznimno turbulentnim danima – glavne političke teme bile su smjena Marija Banožića kojeg je zamijenio Ivan Anušić, prosvjedovali su poljoprivrednici u Slavoniji, a onda se dogodila i smjena Davora Filipovića.
Sve afere HDZ je uspješno prebrodio, a aferu Mreža prebacio na Most.
HDZ je nesalomljiv, afere mu nisu značajno naštetile. I dalje su vodeća stranka s 28.2 posto sigurnih i vjerojatnih birača; dva i pol puta jači od SDP-a. SDP je i dalje drugi s blagim rastom podrške koja sada iznosi 12,9 posto. Treća opcija građana sada je Domovinski pokret, četvrta je Most, a peta Možemo – stranka koja ni posljednjih mjeseci ima kontinuirani pad.
Ti omjeri snaga, točnije borba za to treće mjesto je ono što bi moglo dominirati idućih mjeseci, jer brojke kažu, razlika među njima je minimalna i u okviru statističke pogreške.
Stranka Ivana Penave godinu zaključuje s 8,4 posto potpore birača, stranka Bože Petrova je na 7 i pol posto potpore, a platforma Možemo uživa 6,8 posto podrške birača.
Među strankama s manje od 3 posto potpore prednjači Hrvatska stranka umirovljenika s 2,8 posto podrške birača, Odlučnost i pravednost ima 2,4 i HSS s 2,2 posto potpore. HNS, Socijaldemokrati i HSP imaju manje od 2, ali opet više od 1 posto potpore.
Ispred ostalih stranka prvi je predznak nula – oni svoj opstanak i ulazak u Sabor mogu tražiti jedino kroz koalicije.
Evo poretka:
1. HDZ – 28.2
2. SDP – 12.9
3. Domovinski pokret – 8.4
4. Most – 7.5
5. Možemo – 6.8
6. HSU – 2.8
7. Odlučnost i pravednost – 2.4
8. HSS – 2.2
9 HNS, Socijaldemokrati i HSP – Manje od dva posto, ali više od jedan posto
Ispred ostalih stranaka prvi je predznak nula – oni svoj opstanak i ulazak u Sabor mogu tražiti jedino kroz koalicije.
Jako puno neodlučnih
Vrlo je bitan za ovaj, ali i iduće mjesece trend koji pokazuje rast broja neodlučnih birača koji je vrlo visok – čak 19.7 posto. Naravno – to je bazen u kojem će sve političke opcije pecati glasove. Da su svi oni stranka, bili bi druga politička snaga u Hrvatskoj.
Kad bi sljedeći vikend bili izbori, sigurno ili vjerojatno na njih bi izašlo 68 posto ispitanika. 29 posto njih kaže da sigurno ili vjerojatno ne bi glasalo, a tek 3 posto ne zna još bi li ili ne bi.
Milanović najpozitivniji
Predsjednik države zadržao je prvu poziciju po pozitivnom dojmu i ona je sad 4 posto veća nego mjesec prije – 51 posto ispitanika ili svaki drugi njega smatra najpozitivnijim političarem.
Predsjednika slijede Božo Petrov s 41 posto te Ivan Penava s 35 posto.
Od 4. do 10. mjesta razlika je svega 2 posto i tu su se smjestili Karolina Vidović Krišto, Anka Mrak Taritaš, Dalija Orešković, Tomislav Tomašević, Andrej Plenković, Gordan Jandroković i Peđa Grbin.
Pupovac najnegativniji
Što se tiče negativnog dojma, i dalje je na vrhu Milorad Pupovac. Za 77 posto ispitanika on je negativac. Slijedi ga predsjednik vlade Andrej Plenković sa 62 posto, što je ipak malo bolji rezultat nego prošli mjesec
Treće mjesto dijele Gordan Jandroković, Hrvoje Zekanović i Zlatko Hasanbegović s 55 posto. Tek 1 posto manje ima prvi čovjek Zagreba Tomislav Tomašević, a iznad 50 posto je i čelnik SDP-a Peđa Grbin.
Raste podrška Milanoviću
Udio građana koji podržavaju rad vlade je ovaj mjesec niži. Rad vlade podržava 24 posto građana, a ne podržava 69 posto. Iako je podrška niža nego u prethodnom mjesecu, pad nije statistički značajan.
Podvučemo li crtu na kraju godine, vlada je najveću podršku imala oko Uskrsa i na početku ljetnih praznika kada je imala podršku 30 posto ispitanika, dok je ostatak godine ta potpora bila niža.
Podrška radu Zorana Milanovića je drugi mjesec za redom u rastu. Oko 42 posto građana podržava njegov rad dok 51 posto ne podržava.
Gledamo li godišnji trend, to mu je najbolji rezultat u 2023., a takav je imao i na kraju prošle godine.
Visoke cijene, životni standard, gospodarstvo i korupcija – to su za ispitanike najveći problemi.
Napomena o statističkoj pogrešci
Istraživanje je provedeno između 1. i 20. prosinca na 987 ispitanika. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3.3%, a za rejtinge stranaka +/- 3.6%.
D.M. /Foto: Dnevnik.hr
