Premijer Andrej Plenković u Bruxellesu je istaknuo da Hrvatska smatra ostvarivim cilj članstva Crne Gore u EU-u do 2028. godine, ali je dodao da se za to moraju riješiti preostala otvorena pitanja s Hrvatskom.
Plenković je rekao kako je Hrvatska od samog početka pomagala Crnoj Gori, pružila joj prijevode zakonodavstva EU-a te da su hrvatski stručnjaci savjetovali Crnu Goru. Odbacio je blokade koje su druge zemlje postavljale kandidatima u procesu proširenja i pojasnio kako je svih osam zahtjeva Hrvatske prema Crnoj Gori dio dvaju pregovaračkih poglavlja s EU-om jer se tiču vladavine prava i dobrosusjedskih odnosa.
Naglasio je kako je dobar znak to što je Crna Gora riješila dva od osam hrvatskih zahtjeva te da joj je na tome čestitao. Smatra da su od preostalih šest otvorenih pitanja četiri u nadležnosti Vlade, a ostala dva tiču se pravosuđa te se zato nada da će se i ta pitanja rješavati. Dodao je i kako je dugo razgovarao s crnogorskim premijerom Milojkom Spajićem te da su zahtjevi Hrvatske rješivi ako postoji dobra volja.
Zatim je pozvao Vijeće EU-a da pomogne Crnoj Gori u rješavanju preostalih otvorenih pitanja. Dodao je da ima dojam da se na tim pitanjima radi. “Ako nastave u dobrom duhu moći ćemo privesti taj proces kraju na način na koji bi svi to željeli vidjeti”, kazao je hrvatski premijer.
Istaknuo je da su problemi, poput pitanja nestalih i procesuiranja ratnih zločina, nasljeđe Miloševićeve agresije na Hrvatsku te da ni predsjednik Crne Gore Milatović ni premijer Spajić nisu za to odgovorni, ali da su ta pitanja prisutna i nisu riješena već 35 godina.
“U Crnoj Gori su imali koncentracijske logore u kojima su bili zatočeni Hrvati i to treba znati”, rekao je Plenković u debati koju je organizirao Euronews.
Spomenuo je i sućut koju je predsjednik Skupštine Crne Gore Mandić uputio povodom smrti osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, što je bio znak propitkivanja zalažemo li se doista za iste vrijednosti ili ne.
Što se Srbije tiče, Plenković je rekao da nakon pobjede Studentske liste treba vidjeti kako će izgledati buduća vlada i kakva će biti njezina politika.
“Ne znamo točno kakva su stajališta Studentske liste, njihovi stavovi o europskim pitanjima su, recimo to tako, složeni”, kazao je premijer.
Dodao je da oni tijekom predizborne kampanje nisu previše otkrivali o svojim planovima, što se s taktičkog gledišta može razumjeti.
“No, sada kada preuzimate odgovornost morate objasniti za što se zalažete. Ono što je svim promatračima upalo u oči jest da tijekom izbora nije bilo baš nijedne europske zastave. To se ne bi moglo shvatiti kao izrazito proeuropski pokret”, rekao je Plenković.
Upitan o prednostima članstva u Europskoj uniji, Plenković je rekao da je ono u svakom pogledu pozitivno. “Smatram da je pozitivno u svakom pogledu, zapravo i ne vidim neke značajne negativne strane. Istina, mnogi politički akteri iznose negativne stavove o Europskoj uniji, ali to je sastavni dio jačanja naše političke rasprave i demokracije”, rekao je Plenković.
Dodao je da se nedovoljno objašnjavaju stvari u vezi s EU-om te da je u aktualnom komunikacijskom prostoru razlikovanje istinitih od lažnih informacija ozbiljan izazov.
Istaknuo je tri pozitivna elementa koristi od članstva. Prvi je stabilnost i sigurnost te prilika za razvoj gospodarstva. “Postajete dio moćne organizacije koja vam pomaže ublažiti razne vanjske šokove i krize.”
Drugi element, posebno za nove članice, jest da postaju neto primateljice pomoći iz europskog proračuna, a treći je da snažno unutarnje tržište jača konkurentnost i djeluje poticajno zbog poduzetničkog i investicijskog okruženja.
M.M. /Foto: euronews ybt
